U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su počast vojnicima nekadašnje JNA, ubijenim 1992. godine, odali članovi porodica stradalih, preživjeli i zvaničnici Republike Srpske.
Učesnici obilježavanja ovog događaja, na mjestu stradanja vojnika JNA položili su ruže i maslinove grančice, te prislužili svijeće.
Prvi put ove godine sveštenici Mitropolije dabrobosanske služili su pomen ubijenim vojnicima na mjestu stradanja.
Jake snage pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo objezbjeđivale su ovaj skup, koji je protekao mirno i dostojanstveno.
Obilježavanju su prisustvovali i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić, te direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.
Ministar Savanović je rekao da se danas obilježavaju 23 godine od stradanja nevinih i nedužnih mladića samo zato što su bili u legalnoj i legitimnoj vojsci bivše Jugoslavije.
"Ne smijemo zaboraviti prošlost, ali prošlošću ne smijemo zarobiti našu budućnost. Mi ne živimo više u svijetu naših očeva, već u svijetu naše djece. Bitnije je kuda idemo nego odakle dolazimo", poručio je Savanović.
Prema njegovim riječima, rat se mogao izbjeći.
"Da je bilo više mudrosti, više pameti, dogovaranja i razmišljanja o posljedicama koje smo doživjeli svih tih godina... ne bi ni rata bilo. Ovaj mir, koji je kao nježna biljka, moramo zalijevati. Mir nema alternativu i baveza je svih nas i političara i građana da ga čuvamo", kazao je Savanović.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da bošnjački politički vrh i vrh BiH treba da dođu na mjesto stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici i poklone se onima koji su nevini ubijeni, koji nisu napadali, nego su izlazili iz Sarajeva.
"Dok ne bude toga, neće biti pravde u BiH", rekao je Stevandić novinarima nakon što je u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici služen pomen i položeno cvijeće povodom obilježavanja 23 godine od zvjerskog ubistva vojnika bivše JNA.
Stevandić je istakao da, dok god političari iz Federacije ne budu iskazivali poštovanje prema ovakvim stratištima gdje su pobijeni nevini, BiH neće biti zajednička zemlja i neće biti zajedničke budućnosti.
"Pošto su svi predsjednici Republike Srpske obilazili Srebrenicu i odavali počast ubijenim, zarobljenim, nestalim, red je da se ovdje ne dešavaju pomeni pod kordonima policije i obezbjeđenjem, već da se pruži ruka pomirenja i da se pokaže poštovanje", rekao je Stevandić.
Medijima se obratio i bivši poručnik JNA Željko Pantelić koji je istakao da je to što niko nije odgovarao za stradale kamen spoticanja za zajednički suživot u BiH.
"Mi smo prije izlaska kolone dobili naređenje da ne pružamo nikakav otpor da bi kolona, u dogovoru Alije Izetbegovića, generala Kukanjca i generala Mekenzija, mirno izašla. Niko iz kolone metka nije opalio, jer je takvo naređenje bilo. Posljednji koji je ostvario komunikaciju s generalom sam ja. U toj izjavi je rekao da ne pucamo i da ignorišemo provokacije", rekao je Željko Pantelić.
On je istakao da je broj stradalih i zarobljenih u maju 1992. godine znatno veći od onog koji se pojavljuje u javnosti. Također je demantovao izjavu generala Kukanjca da je u Dobrovoljačkoj stradalo šest pripadnika JNA.
Nakon vjerskog obreda, te polaganja cvijeća i paljenja svijeća, kolona autobusa krenula je nazad u Istočno Sarajevo.
Pola sata prije dolaska delegacije iz RS-a, u neposrednoj blizini, kod mosta Drvenija, članovi Udruženja Zelene beretke i Unija veterana odala je počast stradalima na početku maja 1992. godine, datumu za koji kažu da je bio "ključan period u odbrani grada i Bosne i Hercegovine". Prisutnima se obratio Vahid Alić, predstavnik Zelenih beretki Stari Grad koji je istakao da je JNA zarobila predsjednika Republike BiH Aliju izetbegovića, nakon čega je dogovorena razmjena. "Trebali su napustiti kasarnu bez naoružanja, ali to nisu ispoštovali", kazao je Alić i istakao da je u Dobrovoljačkoj nastala sporadična pucnjava i da je tom prilikom poginulo šest pripadnika JNA, te da je nekoliko ranjeno i zarobljeno.
Obilježavanje 23 godine od zločina organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se 3. maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN, na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član (krnjeg) Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje takozvane Republike BiH.
Iako je za bezbjednost mladih vojnika garantovao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta oružanim napadom.
Prvih dana maja 1992. godine mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a 207 zarobljeno.
Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Prema nacionalnom sastavu, ubijena su 32 Srbina, šest Hrvata, dva Muslimana i dva Albanca, od toga 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica koja su radila u JNA.
Tokom 2. i 3. maja 1992. godine nad pripadnicima JNA u Sarajevu počinjeni su teški zločini: napad na kolonu vojnika u Dobrovoljačkoj ulici i otimanje članova njihovih porodica, koje su paravojne mislimanske formacije koristile za ucjenjivanje i razmjenu.
Pripadnici "Zelenih beretki", "Patriotske lige", "Bisera" i drugih paravojnih muslimanskih jedinica otimali su djecu i supruge pripadnika JNA da bi ih potom razmjenjivali, s ciljem stvaranja atmosfere straha i panike među Srbima početkom rata u Sarajevu.
Pravosudne institucije BiH, uprkos tvrdnjama da "rade" na tom slučaju, ni nakon 23 godine od krvavog zločina u Dobrovoljačkoj ulici nisu učinile ništa na procesuiranju krivaca, a porodice žrtava nisu dobile odgovore na pitanja ko je naredio, a ko poubijao nedužne mladiće.
Prema brojnim svjedočenjima i presretnutim razgovorima tadašnjih muslimanskih lidera, zločin u Dobrovoljačkoj početkom maja 1992. godine nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi počinili su pripadnici takozvane Armije RBiH i Teritorijalne odbrane RBiH.
U zločinima su se posebno "istakli" pripadnici paravojnih muslimanskih falangi, kojima su komandovali osvjedočeni predratni kriminalci.
Javnost u Republici Srpskoj sve ove godine ogorčena je zbog sporosti i neefikasnog procesuiranja zločina u Doborovoljačkoj ulici, iako su u istragama najčešće pominjana imena bila: Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović - Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, DŽevad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović, kao i neizostavni Ismet Bajramović - Ćelo...