Banjalučki sudija o "faulu" i dopingu u šahu!

Najmlađi šahovski sudija sa međunarodnom titulom u Bosni i Hercegovini, Nemanja Šipka iz Banjaluke, otkrio je našem portalu da i među "64 polja" postoje razni prekršaji - "faulovi", pokušaji prevare i čak korištenje dopinga.

Banjalučki sudija o "faulu" i dopingu u šahu! Foto: MONDO/Vedran Ševčuk

U maju ove godine, banjalučki sudija Nemanja Šipka postao je najmlađi šahovski arbitar sa međunarodnom titulom Svjetske šahovske federacije (FIDE) u BiH.

"U BiH postoje 32 arbitra sa međunarodnom titulom, a u Banjaluci četvorica. Ja sam najmlađi", počeo je Šipka priču za naš portal o drevnoj persijskoj intelektualnoj igri i sportu.

"Put do dobijanja ove titule bio je dug i izuzetno naporan, trajao je 10 godina. Pravila napredovanja su jasno propisana, a poslije decenije suđenja sam u maju ispunio sve zahtjeve FIDE i postao arbitar sa međunarodnom titulom".

Šipka je pojasnio kako izgleda "dijeliti pravdu" na šahovskim turnirima i dodao da postoji mnogo "spornih situacija" u igri na 64 polja.

"Nemoguće je i nepraktično sve sporne situacije staviti u pravila, pa sudija mora na osnovu postojećeg pravilnika, iskustva, osjećaja za pravdu i osnovnih sportskih pravila ponašanja donijeti odluku. Ono što je problematično u šahu na našim prostorima je da zbog nedostatka novca imate samo jednog sudiju na recimo 50-ak mečeva. Fizički je nemoguće to odraditi, pa tada najčešće i dolazi do spornih situacija".

Potom je naveo i nekoliko primjera...

"Vraćanje poteza, odnosno kad dodirnete figuru morate s njom igrati. Znalo se događati da sudija nije vidio taj detalj, ali šahisti su uglavnom izuzetno korektni sportisti, pa nema potrebe da se interveniše. Ili na jednodnevnim turnirima, svaki 'nemoguć potez' je gubitak partije (npr. dobili ste šah, a niste vidjeli i odigrate nešto drugo). Tad se prekida partija".

Prema njegovim riječima, posebna priča je o šahovskom satu ili gubljenju partije zbog "pada zastavice".

"Sada se koriste digitalni satovi, koji su dodatno povećali značaj sudija. Recimo, zna se dogoditi da se isprazni baterija i sat ugasi - tada je na sudiji da procijeni koliko je kome ostalo vremena. Tu su naravno i klasične prevare koje su omogućile najmodrenijne tehnologije, sa šahovskim softverima. Srećom, to su pojedinci, ali se velika pažnja posvećuje sprečavanju takvih situacija. Mobilni telefoni su strogo zabranjeni ili bilo koji drugi vidovi komunikacije. Ipak, nisam imao takvih iskustava na 80-ak turnira u svojoj karijeri".

Nemanja Šipka od samog osnivanja vodi Centar za unapređenje i razvoj šaha "Gambit", koji je od februara 2008. godine do danas organizovao 27 šahovskih turnira i manifestacija isključivo za mlade šahiste i žene kao kategorije kojima se inače posvećuje najmanje pažnje u sportu.

Šipka je priznao i da postoji realna opasnost od korištenja nedozvoljenih sredstava u svim sportovima, pa i šahu.

"FIDE je članica Antidoping agencije i to je dokaz da dopinga ima i kod šahista iako ga je izuzetno teško dokazati. Sigurno da postoje supstance koje pomažu o očuvanju koncentracije jer partije znaju da traju i po pet, šest sati. Kod nas se o tome uopšte ne priča, a kamoli da postoje neke kontrole na turnirima. Doduše, kod nas više ni nema vrhunskih višednevnih turnira, koji bi zahtijevali i takvu vrstu kontrole".

Šah je u posljednjih nekoliko decenija mnogo izgubio na popularnosti da danas samo rijetki znaju da je Norvežanin Magnus Karlsen šampion svijeta, a nekad su ogromne zvijezde bili Bobi Fišer, Boris Spaski, Anatolij Karpov, Gari Kasparov, Viktor Korčnoj...

"Promjene koje su u svijetu desile 90-ih godina prošlog vijeka, odnosno nestanak Sovjetskog Saveza imale su uticaja na pad šahovskog sporta. Takođe u kasnijem periodu su i moderne tehnologije, a danas društvene mreže pogotovo odigrale veliku ulogu jer je mlade mnogo teže zainteresovati za šah. To naravno ne znači da se šah ne igra, od Banjaluke, Republke Srpske, Bosne i Hercegovine, a svakako i svuda u svijetu".

Šipka je napomenuo i jako važnu činjenicu da je u više od 30 zemalja svijeta šah uveden u obrazovne sisteme.

"To su najveći iskoraci, šah je uveden kao poseban predmet u osnovnim ili srednjim školama. Rusija naravno prednjači u naučnom smislu jer imaju i fakultete za šah nakon kojeg studenti steknu zvanje diplomirani šahisti. Sve ljubitelje ove igre posebno ohrabruje Deklaracija Evropskog parlamenta iz 2012. godine kojom je propisano da i države članice Evropske unije moraju da integrišu šah u svoje obrazovne sisteme nakon mnogo godina istraživanja o koristi šaha u razvoju djece i omladine", podvukao je banjalučki šahovski sudija.

S obzirom da i BiH teži ka ulasku u EU, to će biti u budućnosti urađeno i kod nas.

"Na žalost, mi danas kuburimo s elementarnim problemima. Konkretno u Banjaluci se mora riješiti pitanje prostora za Šahovski savez grada, koji je osnovan 2008. godine. Svjesni smo kompletne finansijske situacije, ali svih 10 organizacija i klubova bilo bi zadovoljno da imamo jedan prostor u kojem bi rješavali administrativne probleme i okupljali članove i druge ljubitelje šaha. To se na žalost još nije desilo, ali nadam se da će poslije promjene administracije u našem gradu, to svakako biti realizovano".

Prema Šipkinom mišljenju, poznavanje osnovnih pravila šaha je pitanje opšte kulture.

"Šah jeste intelektualni sport, ali nekad su svi znali osnove šaha, dok je danas to mnogo drugačije. Činjenica je da je šah slabo zastupljen u medijima, i moj rad u klubu "Gambit" je dijelom posvećen i probijanju te 'medijske barijere'. Želimo da skrenemo pažnju mladim ljudima i roditeljima koliko je značajno izučavanje šaha. Mnogi čak ni ne priznaju da je šah sport, ali ne znaju da odgovore na osnovno pitanje: 'Šta šah nema u odnosu na druge sportove?' Ne postoji nijedan element koji razdvaja šah od drugih sportova - osim što nema lopte".

Smeta mu što se šah predstavlja uglavnom kao igra za osobe starije životne dobi.

"Ljudi koji ne znaju da igraju šah imaju određenu distancu, lakše im je reći to je neka tamo igra za penzionere, nego da se upuste i nauče da igraju jedan od najstarijih sportova. U svijetu šah igra više od milijardu ljudi, ili svaki sedmi stanovnik Zemlje", zaključio je Šipka.

P.S. Na kraju razgovora uz kafu, odigrali smo i jednu brzopoteznu partiju, koja je očekivano završena ubjedljivim porazom novinara MONDA.

Izvor: Youtube

Tagovi: