Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir slavljenje Oluje u Hrvatskoj okarakterisao kao necivilizovan čin.
Milojko Budimir izjavio je da je žalosno što je hrvatska politika i dalje na takvim pozicijama da slavi "Oluju", iako je ona bila etničko čišćenje vlastitih državljana srpske nacionalnosti.
Budimir je izrazio žaljenje što Hrvatska i dvije godine nakon dobijanja članstva u EU istrajava u neprihvatanju principa civilizovanih zemalja i odbija da uvaži argumente Međunarodnog suda pravde, koji kaže da je "Oluja" zločin i da njenu godišnjicu ne bi trebalo slaviti.
On je poručio da izbjeglička udruženja smatraju dan progona Srba u "Oluji" najtužnijim datumom za Srbe na prostoru Hrvatske od kraja Drugog svjetskog rata.
"Podržavamo stav Vlade Srbije da se 5. avgust proglasi za Dan žalosti, jer je to zaista, najtužniji datum koji je vezan za Srbe poslije Drugog svjetskog rata, to je datum koji podsjeća na sva stradanja i patnje Srba tokom 20. vijeka na prostoru Hrvatske", rekao je Budimir.
On je istakao da izbjegli Srbi iz Hrvatske svake godine iznova izražavaju svoje nezadovoljstvo očekujući da će javnost u Hrvatskoj konačno shvatiti da to nije dan koji treba obilježavati i slaviti kao Dan pobjede jer tu nije bilo nikakvog rata, nego je pod pritiskom hrvatske vojske i policije stanovništvo jednostavno bilo primorano da napusti taj prostor.
Povodom 20 godina od progona srpskog naroda, Budimir je podsjetio da je u "Oluji" ubijeno ili nestalo oko 2.000 Srba, a više od 250.000 ih je napustilo Hrvatsku.
Budimir napominje da su stradali oni Srbi koji tada nisu napustili svoje domove, jer su poslušali tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
Kada se broju tada prognanih, dodaju izbjegli i prognani za vrijeme akcije "Bljesak" ili od početka 1991. godine, ispostavlja se, kako navodi Budimir, da je oko 500.000 Srba prognano iz Hrvatske.
"Tu nije bilo nikakve ratne pobjede, nego je dobijen prazan prostor, etnički očišćen, tako da je Hrvatska danas jedna od najčistijih etničkih država, ne samo u Evropi, nego i u svijetu", rekao je Budimir.
On je ocijenio da loše stanje ljudskih i građanskih prava Srba u Hrvatskoj danas podsjeća na ono iz perioda 90-tih, jer ta članica Evropske unije ne poštuje obaveze preuzete iz međunarodnih i bilateralnih ugovora.
Jedino Hrvatska, kako podsjeća Budimir, nije vratila svojim izbjeglim i prognanim građanima srpske nacionalnosti više od 30.000 stanarskih prava, nije obnovila porušene i oštećene kuće, oko 50.000 penzionera nikada nije dobilo penzije.
Srbima nije vraćena štednja, a Hrvatska nije izvršila ni ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka ni 20 godina poslije završetka sukoba, zaključio je Budimir.
