Ukoliko bi se veći broj migranata iz Azije, koji pokušavaju da se domognu država EU, opredijelio da svoj put u bolju budućnost nastavi kroz BiH, ovdje bi ih dočekalo tek oko 420 mjesta.
Toliko, kada su prazni, zajedno imaju Imigracioni i Azilantski centar.
Pritom, u Imigracionom centru sada je već smješteno 12 lica, ali nadležne bh. službe nastoje da ih što prije vrate u zemlje porijekla, kakva je i inače praksa, jer svaki dan njihovog boravka, po osobi, državu košta 60 maraka, pišu Nezavisne novine.
Dakle, smještajni kapaciteti su nam poprilično "tanki" i pitanje je kakvi bismo bili domaćini ako bi nam izbjeglice iz Iraka, Sirije ili neke treće države došle u masovnijem broju.
"Kada bi došlo do toga, mi imamo Imigracioni centar koji je kapaciteta 120 lica. Već 121 lice kada bi bilo, taj centar je prepun, i mi ne znamo šta bismo. Imamo i Azilantski centar koji je kapaciteta 300 osoba, i sa 301 bi bio prebukiran", potvrdio je "Nezavisnim" Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.
Dakle, prema njegovim riječima, to su trenutni kapaciteti koje imamo, ali bi se uvijek moglo naći rješenje u vidu alternativnog smještaja, ako bi se migranti masovnije zaputili prema BiH.
"To su napuštene kasarne, napušteni objekti koji se vrlo lako i brzo mogu pripremiti za ta lica, ako bi došlo do njihovog velikog priliva", kaže Nizam.
Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS, smatra da bismo migrante dočekali krajnje nespremno.
"Pričaju kao da smo neka zapadnoevropska zemlja! A, BiH je država koja živi bijedno, koja ne može svoja izbjegla i raseljena lica da smjesti kako treba. Ako dođe do priliva migranata, tim ljudima treba pomoći, ali kako će biti riješeno to pitanje, ja ne znam ", kazao je Stevanović.
Čime bi ova država, u kojoj je ionako sve više gladnih, prehranila migrante ako dođu, i kako bismo im obezbijedili ljekarsku pomoć, danas nismo uspjeli saznati, ali je sigurno da ima onih koji će priskočiti u ovoj situaciji.
Na primjer, Udruženje "Pomozi.ba" iz Sarajeva već se zvanično uključilo u akciju prikupljanja pomoći sirijskim izbjeglicama.
"Akcija će se raditi planski i u narednim danima timovi 'Pomozi.ba' će obići mjesta u Srbiji gdje je pomoć najpotrebnija kako bi utvrdili šta je to što je najneophodnije u ovom trenutku. Također, postoji vjerovatnoća da će određeni broj izbjeglica doći na teritoriju BiH i u tom slučaju te izbjeglice postaju prioritet", naveli su iz Udruženja "Pomozi.ba".
Da li će izbjeglice, zaista, doći u BiH, zasad je teško reći, ali iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da imaju svoj operativni plan po kojem se postupa, a koji podrazumijeva preventivno djelovanje.
"Naši inspektori za strance rade na teretnu, prate situaciju, vrše inspekcijske nadzore, te razmjenu informacija sa predstavnicima MUP-a Srbije", naveli su iz Službe za poslove sa strancima BiH.
"Balkanskom rutom" u Makedoniju i Srbiju već danima pristižu hiljade migranata. Većinom su Sirijci (82 odsto), Avganistanci (14 odsto) i Iračani (odsto), što potvrđuje da će se najveći broj njih kvalifikovati kao izbjeglice.
Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ističe da većina migranata želi da ide u razvijene zemlje zapadne Evrope, tako da nije očekivano da će neki značajniji talas zahvatiti i BiH. Dodao je da su građani BiH u vrijeme poplava dokazali da su u stanju podijeliti ono što imaju s ljudima u nevolji, te da se ne smijemo oglušiti na patnju migranata.
