Velika kilometraža kod polovnog električnog automobila možda nije znak za uzbunu kakav se često pretpostavlja. Novo istraživanje donosi zanimljive podatke o tome kako EV modeli stare u poređenju sa benzincima i dizelašima.
Velika kilometraža je dugo bila jedan od prvih razloga zbog kojih kupci polovnih automobila zaziru od električnih vozila. Međutim, analiza čak 47,4 miliona tehničkih pregleda u Velikoj Britaniji daje prilično drugačiju sliku. Električni automobili koji su već prešli ozbiljnu kilometražu imali su manje evidentiranih problema i rjeđe su padali na tehničkom pregledu od benzinskih i dizel modela, a razlika je postajala još izraženija kako su vozila starila.
Istraživanje je obuhvatilo automobile stare između tri i osam godina sa pređenih 150.000 do 200.000 kilometara. U toj grupi 16,5 odsto električnih automobila nije prošlo britanski MOT pregled, dok je kod vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem taj procenat iznosio 22,1 odsto. Drugim riječima, među automobilima sa već ozbiljnom kilometražom električni modeli su imali oko 25 odsto manju stopu neuspjeha.
Veća kilometraža - veća prednost
Kada se granica podigne iznad 190.000 kilometara, razlika postaje još veća. Kod električnih automobila stopa neuspjeha bila je oko 16 odsto, dok je kod benzinskih i dizel vozila dostizala 23,5 odsto. To znači da su električni polovnjaci u toj grupi imali približno 32 odsto manju vjerovatnoću da ne prođu tehnički pregled.
Još zanimljiviji podatak pojavljuje se kada se pogleda starost vozila. Poslije 15 godina, stopa povlačenja električnih automobila iz saobraćaja iznosila je 5,4 odsto, dok je kod klasičnih automobila bila 11,9 odsto. To ne znači da svaki stari električni automobil automatski postaje pouzdaniji od svakog benzinca ili dizelaša, ali podaci pokazuju da sama činjenica da je vozilo prešlo mnogo kilometara nije dovoljan razlog da se takav automobil otpiše.
Manje problema sa kočnicama, ali...
Britanski MOT pregled provjerava stvari poput kočnica, pneumatika, oslanjanja, svjetlosne signalizacije i drugih elemenata važnih za tehničku ispravnost. Ne predstavlja, međutim, kompletnu dijagnostiku pogonskog sistema niti provjerava zdravlje baterije, pa rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da su električni automobili u svakom mogućem smislu pouzdaniji. To je posebno važno kod polovnog električnog vozila, jer tehnički pregled može da pokaže da je automobil bezbjedan za saobraćaj, ali ne govori sam po sebi koliko je kapaciteta ostalo u bateriji.
Kod pojedinih komponenti razlike su ipak veoma konkretne. Električni automobili imali su oko 1,8 puta veći rizik od pojačanog habanja pneumatika, što se dijelom povezuje sa većom masom vozila. Sa druge strane, problemi sa kočnicama bili su znatno rjeđi. Kod električnih automobila sa više od 150.000 kilometara zabilježeno je čak 66 odsto manje problema sa kočnicama nego kod klasičnih automobila, što se može povezati sa regenerativnim kočenjem koje smanjuje korišćenje klasičnih frikcionih kočnica.
Velika kilometraža ne šteti bateriji
Jedan od najvećih strahova kod kupovine polovnog električnog automobila upravo je baterija. Kupci često pretpostavljaju da veliki broj kilometara znači i veliki pad kapaciteta, ali ranija istraživanja daju nešto složeniju sliku. Degradacija zavisi od modela, načina korišćenja, punjenja i drugih uslova, pa kilometraža sama po sebi ne govori koliko je baterija zaista očuvana.
I mehanički dio priče ide u prilog električnim automobilima. Ovakvo vozilo nema klasičan motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, mjenjač i veliki broj pokretnih komponenti koje postoje kod benzinskih i dizel automobila, pa je i broj potencijalnih mehaničkih kvarova drugačiji. To ipak ne znači da je održavanje nepotrebno: stanje baterije, servisna istorija, pneumatici, oslanjanje i poznati problemi konkretnog modela i dalje moraju da se provjere prije kupovine.
Kilometraža nije razlog za promjenu
Rezultati ovog istraživanja mijenjaju jednu prilično ukorijenjenu pretpostavku o polovnim električnim automobilima. Automobil sa 180.000 ili 200.000 kilometara na satu može na prvi pogled djelovati kao rizična kupovina, ali sama brojka ne govori dovoljno o njegovom stvarnom stanju. Ako je vozilo uredno održavano, tehnički ispravno i ima bateriju u dobrom stanju, velika kilometraža ne mora da bude znak da mu se bliži kraj.
Naravno, podaci ne znače da treba kupovati bilo koji električni automobil samo zato što je prešao mnogo kilometara. Konkretan model, istorija održavanja i stanje baterije i dalje prave ogromnu razliku, a MOT nije zamjena za detaljan pregled polovnjaka. Ono što istraživanje zaista pokazuje jeste nešto mnogo jednostavnije: velika kilometraža sama po sebi nije neprijatelj električnog automobila. U velikom broju slučajeva, električno vozilo sa ozbiljnom kilometražom može imati manje evidentiranih tehničkih problema nego uporediv benzinac ili dizelaš.