Sušite veš u stanu tokom jeseni? Možete da upropastite zidove, a uz 5 pravila spriječićete vlagu

Kada zbog kiše i hladnoće veš više ne možete da sušite napolju, vlaga iz odjeće ostaje u vašem domu. Evo kako to utiče na vazduh i šta možete da uradite da spriječite pojavu buđi.

Problem nije u samom mokrom vešu, već u vodi koja tokom sušenja isparava iz tkanine i prelazi u vazduh. Ako prostorija nema dovoljno ventilacije, višak vlage može da se zadržava u stanu, posebno tokom hladnijih mjeseci kada se prozori rjeđe otvaraju.

Vlaga se zadržava u prostoriji, a prozori se magle

Kada se mokra odjeća suši u zatvorenom prostoru, voda iz nje postepeno isparava i povećava relativnu vlažnost vazduha. Što je veća količina veša i što se sporije suši, to više vlage može da dospije u prostoriju. Prema preporukama američke Agencije za zaštitu životne sredine (EPA), relativnu vlažnost u domu poželjno je da održavate između 30 i 50 odsto, dok vrijednosti iznad 60 odsto povećavaju rizik od problema povezanih sa vlagom i razvojem buđi.

Izvor: Sasha Chornyi/Shutterstock

Jedan od prvih znakova da se vlaga previše zadržava u stanu jesu kapljice vode na unutrašnjoj strani prozora. Do kondenzacije dolazi kada vlažan vazduh dođe u kontakt sa hladnom površinom, poput stakla ili spoljnog zida. Ako se to često ponavlja, vlaga može da se zadržava i na mjestima koja se ne primjećuju odmah, kao što su uglovi zidova ili prostor iza namještaja.

Zašto višak vlage pogoduje pojavi buđi?

Vlaga sama po sebi ne znači da će se u stanu odmah da se pojavi buđ. Međutim, ako zidovi, prozorske daske ili drugi dijelovi doma ostaju vlažni tokom dužeg perioda, stvaraju se uslovi za razvoj gljivica. Buđ se može da se pojavi u uglovima prostorija, oko prozora, iza ormara i na drugim mjestima gdje je cirkulacija vazduha slaba. Osim što može da ošteti zidove i namještaj, izloženost buđi i vlažnom okruženju povezuje se sa alergijskim reakcijama i respiratornim tegobama, naročito kod osoba koje imaju astmu ili alergije.

Izvor: Voyagerix/Shutterstock

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da dugotrajna vlaga i razvoj buđi u zatvorenom prostoru mogu da budu povezani sa većom učestalošću respiratornih simptoma, alergija i astme. To, naravno, ne znači da će svako ko suši veš u stanu da razvije zdravstvene probleme. Rizik zavisi od količine vlage, ventilacije, temperature i stanja samog prostora.

Kako da sušite veš u stanu, a da smanjite vlagu?

Izvor: Mariya Balaba/Shutterstock

Ako nemate mogućnost da odjeću sušite napolju, ne morate da odustanete od sušilice u stanu. Važno je da kontrolišete količinu vlage i omogućite njeno uklanjanje iz prostorije.

1. Provjetravajte stan. Kratko, intenzivno provjetravanje može da pomogne u razmjeni vazduha i uklanjanju viška vlage. Efekat zavisi i od spoljašnje temperature i vlažnosti, pa je korisno da se provetrava kada su uslovi napolju povoljniji.
2. Birajte prostoriju sa dobrom ventilacijom. Ako je moguće, izbjegavajte sušenje veša u spavaćoj sobi ili prostoriji u kojoj provodite najviše vremena, naročito ako je slabo provjetrena. Kupatilo sa ispravnim ventilacionim sistemom može da bude praktičnije rješenje.
3. Nemojte da pretrpavate sušilicu. Kada je odjeća previše zbijena, vazduh teže cirkuliše između komada, pa se veš sporije suši. Ostavite dovoljno prostora između odjeće.
4. Razmotrite upotrebu odvlaživača vazduha. Ako se veš često suši unutra, a vlaga se uporno zadržava, odvlaživač može da pomogne u održavanju odgovarajuće vlažnosti. Higrometar je takođe koristan jer omogućava da provjerite stvarnu vlažnost u prostoriji umjesto da se oslanjate samo na osjećaj zagušljivosti.
5. Obratite pažnju na znakove kondenzacije. Ako se prozori redovno magle, na zidovima pojavljuju tamne tačke ili se osjeća karakterističan miris vlage, potrebno je da se pronađeuzrok i poboljša ventilaciju. Ako se buđ ponavlja, važno je da provjerite da li postoji i drugi izvor vlage, poput curenja vode ili problema sa izolacijom.

(Mondo)