Na lokalitetu Dardagani kod Zvornika nalazi se najveći rimski kamenolom na Balkanu, a vjerovatno i u Evropi.
Saopštio je direktor Muzeja "Semberija" Mirko Babić obilazeći ovaj kamenolom sa profesorom Ljubljanskog univerziteta Bojanom Đurićem.
Babić je rekao novinarima da naučnoj javnosti uopšte nije bilo poznato da se ovaj rudnik kamena iz rimskog perioda prostire pod zemljom na stotine metara, sa galerijama i hodnicima u kojima se nalaze tragovi rimskog klesarstva i obrade kamenih spomenika.
Ističući da se nekoliko godina radilo na pripremama ovog lokaliteta za istraživanje, Babić je rekao da je intenzivnije istraživanje počelo sa revizijom kulturno-istorijskog nasljeđa opštine Zvornik, koja je uspješno završena prošle godine.
"Nakon tri godine dogovora, između Muzeja `Semberija` i Univerziteta u Ljubljani potpisan je ugovor o saradnji na istraživanju ovog lokaliteta", rekao je Babić i dodao da je Univerzitet u Ljubljani u obliku donacija pružio naučno-tehničku podršku realizacijom projekta arheološkog rekognosciranja, dokumentovanja i istraživanja lokaliteta iz rimskog perioda sa ovog prostora Republike Srpske.
Babić je podsjetio da je ovaj lokalitet poznat u literaturi od 1965. godine, kada je ovdje počela eksploatacija rude krede i prerada kreča.
"Otkopavanjem rude 1965. godine radnici su pronašli u ovoj jami rimski reljef pećinskog svetilišta posvećenog bogu Mitri, koji se sada nalazi u Muzeju u Tuzli", rekao je Babić.
Babić je istakao da će ovo rimsko nalazište biti predstavljeno iduće godine na naučnom skupu u Španiji i dodao da se ovaj rudnik vezuje za period boravka Rimljana u ovim krajevima do petog vijeka nove ere, dok su proizvodi iz ovog kamenoloma prodavani u Sirmijumu (Sremska Mitrovica).
On je rekao da su u toku istraživački radovi kojima je tek otkriveno samo do 20 odsto od očekivanog podzemnog prostora.
Babić je dodao da je rimski kamenolom u Dardaganima dio priče arheološkog nalazišta u Skelanima, čime će biti zaokružena turistička ponuda Podrinja.
Đurić je rekao da se u početku istraživačkih radova nije shvatilo koji je mogući prostor ovog kamenoloma, ali da se tek ove godine, kada se se u rad uključile ekipe geodeta, geologa i arheologa, shvatilo da je tu ogroman kompleks koji se proteže ispod zemlje u dužini više od kilometra.
"Rimljani su od kamena iz ovog rudnika radili palate, skulpture, nadgrobne spomenike, a prije svega fantastične sarkofage, od kojih se ovdje još neki nalaze", pojasnio je Đurić.
On je rekao da se iz ovog rudnika kamen odvozio rijekama Sapnom, Drinom i Savom sve do Sirmijuma i Singidunuma (Beograd).
Ističući da je ovo najveći poznati podzemni kamenolom u Evropi, Đurić je rekao da je samo mali dio istražen i da ga u utrobi zemlje ima daleko više.
On je dodao da se planira ljetna škola za studente geoloških i srodnih nauka, kao i ostali oblici saradnje naučnika iz ove oblasti upravo na lokalitetu Dardagani, koji se nalazi u blizinu regionalnog puta Zvornik - Sapna. (Srna)