Arheološko nalazište u Skelanima predstavlja epohalno i najveće arheološko otkriće u istoriji BiH.
Arheološko nalazište u Skelanima predstavlja epohalno i najveće arheološko otkriće u istoriji BiH - rekao je rukovodilac arheoloških iskopavanja u Skelanima Milan Babić, na otvaranju izložbe fotografija "Municipijum Skelani - Srebrenica" u zgradi Vlade RS.
Babić je podsjetio da je Vlada Republike Srpske (RS) izdvojila milion KM za izgradnju muzeja u Skelanima, gdje će na licu mjesta biti konzervirani pronađeni mozaici s obzirom da se radi o jednoj od najvećih mozaičkih površina otkrivenih u ovom dijelu Evrope.
On je istakao da bi muzej trebalo da bude izgrađen u naredne četiri godine.
Babić, koji je direktor Muzeja Semberije u Bijeljini, napomenuo je da na ovoj izložbi nije moglo biti predstavljeno sve ono što je pronađeno u Skelanima, jer je uglavnom riječ o monumentalnim kamenim spomenicima teškim između pola tone i tone i po.
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović rekao je da je arheološko nalazište u Skelanima kod Srebrenice od neprocjenjivog značaja za RS i njenu kulturu.
Otvarajući izložbu fotografija arheološkog nalazišta u Skelanima i pronađenih predmeta iz rimskog perioda, Kasipović je istakao da su predstavnici Vlade odlučili da upravo na ovom mjestu otvore izložbu kako bi otkriće u Skelanima približili Banjalučanima te da bi promovisali Skelane i privukli što veći broj turista.
Ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković najavio je da će ovo ministarstvo već u predstojećoj turističkoj sezoni u kataloge uvrstiti Skelane kao dio turističke ponude RS.
U holu zgrade Vlade RS na oko 40 panoa izložene su fotografije nalazišta, fragmenti pronađenog mozaika, 15 manjih kamenih predmeta, posuđe, novac i drugi pronađeni predmeti.
Otkrićem u Skelanima, za sada najvećim arheološkim otkrićem u BiH, potvrđeno je da je na ovom lokalitetu bio centar municipalne uprave za prostor srednjeg Podrinja u vrijeme rimske uprave.
Za pet sedmica istraživanja, od 8. septembra do 11. oktobra, u Skelanima je pronađen muzej pod zemljom sa 80 spomenika, mozaik od oko 30 kvadratnih metara rimskih podnih mozaika, najvjerovatnije iz druge polovine četvrtog vijeka nove ere, kao i tragovi rimske arhitekture u tri arhitektonska nivoa i građevinom sa podnim grijanjem.
Prilikom traganja za bazilikom pronađen je jedinstven srednjovjekovni nadgrobni spomenik, stećak sa krovom na četiri vode rađen od tvrdog zelenog kamena-škriljca.
Daleka prošlost Skelana i okoline u rimskom periodu od prvog do petog vijeka nove ere bila je dobro poznata zahvaljujući istraživanjima poznatog arheologa Karla Pača prije 112 godine, koji je pronašao 80 spomenika i deponovao ih u "F odjeljenje ranohrišćanske bazilike 1" u Skelanima.
Poslije toga došlo je do velike poplave koja je potpuno izmijenila reljef cijelog tog područja i prekrila ga sa dva metra riječnog nanosa i šljunka pa ni sam istraživač nije vjerovao da su spomenici sačuvani.
Realizacija projekat arheološkog istraživanja rimskog municipijuma u Skelanima pokušavana je u nekoliko navrata, ali je loša infrastruktura bila jedna od glavnih prepreka.
Za istraživanja, koja je vodio direktor Muzeja Semberije u Bijeljini Mirko Babić, a koja su urađena u septembru i oktobru ove godine, Vlada RS je iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa RS obezbijedila 79.000 KM, a opština Srebrenica obevezala se da će obezbijediti potrebne dozvole i saglasnost.
Otvaranju izložbe prisustvovali su ministri iz Vlade RS, direktori muzeja, dekani fakulteta i mnoge druge ugledne ličnosti.
Građani mogu pogledati izložbu svakim radnim danom od 17.00 do 20.00 časova sve do 1. decembra, nakon čega će izložba biti postavljena u Muzeju RS u Banjaluci.
S ciljem afirmacije arheološkog nalazišta u Skelanima, u organizaciji Ministarstva prosvjete i kulture RS i Narodne biblioteke i muzejske zbirke Srebrenica u Banjaluci će sutra biti održana regionalna konferencija na kojoj će stručnjaci iz nekoliko zemalja iz regije govoriti o značaju ovog nalazišta.
(Srna)