Političari u Srpskoj , upozoravaju lingvisti, čestom upotrebom kroatizama, ugrožavaju srpske nacionalne interese, kuturu i tradiciju.
U tome im, kako kaže banjalučki lingvista Milorad Telebak, umnogome pomažu i mediji.
"Srpski političari nemaju razvijenu svijest o svojoj kulturi i tradiciji, ne shvataju da, ne poštujući svoj jezik, ne poštuju ni sami sebe", kaže za "Press RS" Telebak.
"Stalnom upotrebom kroatizama razara se srpski jezik i srpska kultura. Zato je neophodno pojačati lingvističku kontrolu, jer samo tako je političkim i jezičkim nebulozama koje se mogu čuti i vidjeti u pojedinim medijima, moguće dati smisao", rekao je Telebak.
Profesor srpskog jezika Miloš Kovačević smatra da bi najbolje bilo donijeti zakon o upotrebi srpskog jezika, u kome bi njegova upotreba bila nužan uslov za obavljanje bilo koje javne funkcije, posebno političke.
"Političar koji ne vlada standardnim jezikom, koji ne drži do normi književnog jezika, kome književni jezik više smeta nego što koristi, jednostavno ne bi smio da bude političar. U sredini u kojoj su politički nejezici proglašeni jezicima, kao što je slučaj sa takozvanim hrvatskim i bosanskim jezikom, lako se može desiti da oni potisnu pravi srpski jezik", rekao je za isti list Kovačević.
Još je dodao da je potiskivanje domaćih riječi upotrebom stranih u političkom jeziku samo pokazatelj neznanja ili čak i pomodnosti političara.
Profesor srpskog jezika na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Mirjana Vlaisavljević ističe da je žalosno da hrvatski jezik u RS propagiraju upravo oni od kojih se očekuje da zaštite srpski jezik.
Kaže da bi naši političari trebalo da se ugledaju na one u Hrvatskoj, gdje bi svaki hrvatski političar za sličan postupak bio pozvan na odgovornost, a mediji vjerovatno suočili sa opasnim sankcijama.
Vlaisavljevićeva kaže da bi Ministarstvo prosvjete i kulture RS moralo više da se pozabavi ovom problematikom.
Međutim, viši stručni saradnik za evropske integracije u kulturi pri ovom ministarstvu Snježana Đordević tvrdi da se upotreba kroatizama u RS ne odnosi na njihovu nadležnost.
"U svakom slučaju, trebalo bi doneti zakon o upotrebi i negovanju srpskog jezika i književnosti i osnovati Institut za srpski jezik i književnost", smatra Đordevićeva.
(MONDO)