Nema recepta za dobar film, to je stvar unutrašnje hemije, izjavio je danas na festivalu na Paliću reditelj Srđan Karanović, ovogodišnji dobitnik nagrade "Aleksandar Lifka" za doprinos evropskoj kinematografiji.
"Sve svoje filmove danas bih uradio drugačije. Mislim da je to prirodan osjećaj", rekao je na konferenciji za novinare autor filmova kao što su "Petrijin vijenac", "Nešto između", "Besa"...
Karanović je ispričao kako se i dan danas ponekad noću probudi sa sjajnom idejom za novu scenu u seriji "Grlom u jagode", sa kojom je stekao veliku popularnost prije više od tri decenije.
"Znam da to ne mozze da se mijenja. Želim mojim filmovima da počivaju u miru Jugoslovenske kinoteke, ali na boljim kopijama nego što su sada", dodao je on.
Na pitanje kada publika može da očekuje njegov novi film, odgovorio je: "Najbolje je da ne čekate".
Reditelj koji se "inficirao" filmom još kao dijete, u Kinoteci, a karijeru počeo snimajući amaterske filmove u Domu pionira, profesionalni status stekao na čuvenoj akademiji u Pragu.
On je ocijenio da u aktuelnom periodu kod nas vlada inflacija filmova i televizijskih serija koje nisu na profesionalnom nivou.
Gošće festivala na Paliću danas su bile turske umjetnice iz Njemačke, rediteljka Jasmin Samdereli, scenaristkinja Nesrin Samdereli i glumica Demet Gul.
Njihov film "Dobrodošli u Njemačku", topla porodična priča o turskoj zajednici u Njemačkoj, naišao je na veoma pozitivne rakcije publike na Palićkom festivalu.
Višegodišnji trud da sakupe budžet za ovaj film se isplatio jer su, kako su rekle, postigle iznenađujući uspjeh u Njemačkoj.
Poslije premijere u Berlinu film je gledalo 1,2 miliona ljudi, a na jesen će biti prikazan i u Turskoj.
Novinarima su se obratili i direktor festivala na Paliću Radoslav Zelenović, producent Miroslav Mogorović i direktor Otvorenog univerziteta u Subotici (koji je glavni organizator festivala) Blažo Perović.
Jedini problem ovog festivala, rekao je Perović, jeste "raskorak između naših ambicija i želje da se držimo visokih standarda, sa jedne, i društvenog ambijenta u kojem živimo sa druge strane".
On je ukazao da Palićki festival radi sa budžetom upola manjim nego recimo "Fest" ili "Cinema city", da nema zatvorenu bioskopsku salu, a da Palić ne funkcioniše kao turistička destinacija zbog ekoloških problema sa jezerom, pa su samim tim u mnogo lošijem položaju od ostali filmskih festivala u zemlji.
(Tanjug/MONDO)