Nije samo Holivud imao svoje "zlatno doba", imao ga je i jugoslovenski film. O tom zlatnom dobu, i još po nečemu, svjedočiće film "Dr Rej i đavoli".
Reditelj filma Dinko Tucaković, i glumci Lena Bogdanović i Dragan Bjelogrlić za MONDO govore kako se rodila ideja da se ekranizuje lik i djelo jednog čovjeka koga je šira javnost gotovo potpuno zaboravila, ako je ikada i znala da postoji, o čemu govore "Dr Rej i đavoli" , koje sve tematike će prožimati priču o Nikolasu Reju, i šta su bili izazovi ove priče i samih uloga.
Još jedan film koji publiku vraća neko sretnije vrijeme i zlatnu epohu - ovoga puta epohu srpskog filma u svom njegovom sjaju - "krčka" se u studiju na Košutnjaku. Nakon filma "Montevideo, bog te video", stiže nam još jedan film koji će nas svojom tematikom vratiti u idilično vrijeme mira i sreće, ono vrijeme koga se starije generacije uglavnom sa nostalgijom sjećaju.
Ekipa MONDA je u ponedjeljak, u kasnim noćnim časovima posjetila filmski studio u Košutnajku gdje je u toku snimanje filma "Dr Rej i i đavoli" u režiji Dinka Tucakovića.
Film govori o kultnom američkom reditelju Nikolasu Reju, koga pamtimo, pored ostalog, po ostvarenju "Buntovnik bez razloga" sa čuvenim Džejmsom Dinom u glavnoj ulozi. Rej je šezdesetih godina prošlog vijeka boravio u Beogradu u pokušaju da snimi film, do čega nažalost nije došlo spletom čudnih okolnosti - nestao je bez traga (!?).
"Zlatno doba" Avala filma, u vrijeme kada su nastali filmovi poput "Skupljača perja", dovelo je u Beograd tih godina i jednog od najtalentovanijih reditelja tog vremena - Nikolasa Reja, čovjeka koji je bio poznat po svom neprikosnoveneom talentu, viziji, moći imaginacije, ali i porocima - posebna slabost bio mu je kokain. Kontroverze koje su ga pratile kao sjenka i život koji je vodio - bez osvrtanja ili promišljaja na kraju su imali fatalan ishod.
Na setu u studiju na Košutnajku smo zatekli, pored reditelja i brojne ekipe koja je radila kao da je podne - iako je bilo skoro dva sata ujutru, a snimanju se nije ni nazirao kraj, i Dragana Bjelogrlića, Lenu Bogdanović i Pola Leonarda Mareja, koji tumače glavne uloge u filmu.
Da za realizaciju neke ideja koja vas prožima - možda i decenijama, nikada nije kasno, jasno govori primer Dinka Tucakovića, čija se ideja o ovom projektu "kuvala" više decenija.
MONDO: Kako je nastala ideja za ovaj film?
"Ideja za ovaj film rodila se još davne 1979. godine, bolje reći - proganjala me je. Sve što se desilo u životu tog čovjeka, i ono što se na kraju desilo sa njim je misterija, a takav će biti i film. Istraživanje za ovaj film trajalo je nevjerovatnih 20 godina, pripreme su trajale pet, i evo nas sada na snimanju gdje sve teče glatko, u velikoj mjeri zahvaljujući tome što smo imali dobru podlogu za rad i ekipu koja je bila spremna.
MONDO: Zašto baš sada, nakon više od 30 godina?
"Zar ne mislite da u životu sve ima svoju simboliku?! Tako je i sa ovim filmom. Prije svega, shvatio sam 'da je vrijeme', a ispostavilo se da se upravo ove godine navršava 100 godina od rođenja Nikolasa Reja. To je dovoljan razlog da to uradimo baš sada".
MONDO: Opišite nam ukratko o čemu govori film "Dr Rej i đavoli".
"To je film o jednoj epohi, o jednom ljepšem vremenu, o zlatnom dobu srpskog filma i propuštenim šansama. "Avala film" je tada bio srpski Holivud i to zahvaljujući upravo svom direktoru Ratku Draževiću (Dragan Bjelogrlić) - 'čovjeku sumnjivih moralnih kvaliteta, ali velike vizije'. Glavne uloge tumače Bjela i Pol Leonard Marej, a igraju još i Ana Sofrenović, Svetozar Cvetković, Jana Milić, i drugi. Priča nas vraća u vrijeme kada je Nikolas Rej boravio u Beogradu gdje je trebalo da snimi film za koji je sve bilo spremno - nakon čega je nestao. Drago mi je da mogu da naglasim da je Suzan Rej, supruga Nikolasa Reja, koja je posjetila prošlogodišnji FEST, u potpunosti podržala ovaj projekat, kao i čitava njegova porodica."
Epoha, misterija, kontroverze, film, droga, nestanak...sve to nagovještava da je ovo biti film koji će vrijediti pogledati. Šta se dešavalo iza kulisa tada najvećeg filmskog studija u bivšoj Jugoslaviji, kako je jedan agent DB-a vodio studio, ko su ljudi koji su bili njegova 'desna ruka', i da li je "zlatno vrijeme" bilo zaista zlatno, u svakom pogledu ili ipak ne...ova priča otkriva u potpunosti.
"Listen to me Nicholas Ray...don' fu*** with me, don't even try. Pu, je*** ti i engleski...i ponavljanja", čulo se od Dragana Bjelogrlića nakon, pa, nismo više brojali kog tejka jedne scene u kojoj sa Rejem pravi neki veoma sumnjivi "dil" u 'izmaglici' svoje kancelarije.
Bjelogrlić nam je kratko rekao da puno očekuje od ovog filma, da uživa radeći na njemu, a da je uloga koju igra nešto njemu blisko - baš ono što on voli.
MONDO: Reditelj je vaš lik opisao u jednoj rečenici. Kako vi vidite lik Ratka Draževića?
" Ratko Dražević je, svakako, jedna od najzanimljivijih pojava, ne samo u istoriji domaće kinematografije, već i u našoj novijoj istoriji. Provjereni DB - ovac, policajac visokog ranga, ratnik, partizan, koji zbog svog hedonističkog pristupa životu dobija u zadatak da vodi "Avala film". Većina njegovih savremenika bi takav potez shvatila kao dergradaciju i odlazak u penziju, ali Dražević od "Avale" pravi najveći studio u ovom dijelu Evrope, dovodi najveća svjetska filmska imena u Beograd, zapošljava disidente i u njegovo vrijeme nastaje čuveni " crni talas", osvaja "Kan" sa "Skupljačima perja" , itd... Impozantno vrijeme, impozantna figura...za film idealno...
MONDO: Da li je ova uloga nešto što vama inače leži?
"Uvijek sam obožavao da igram kontraverzne likove, a Dražević to svakako jeste. Ne znam da li mi je bliska, ali jako mi je lijepo i uživam dok je radim..."
MONDO: Da li možete da uporedite, napravite paralelu između domaćeg filma tada i danas?
"Na našu veliku žalost, nije za poređenje. U pitanju je ogroman pad na svim nivoima, a što je najtužnije, na kreativnom i profesionalnom nivou je pad najveći. Iz današnje vizure period "mračnog komunizma" mu dođe kao vrijeme velikih ljudi, ideja i ozbiljnih poduhvata na skoro svim nivoima. Nevjerovatno, zabrinjavajuće ali istinito..."
Posljednja, ali nikako i najmanje važna - Nada, sekretarica i "desna ruka" Ratka Draževića, ženu koja je sve konce držala u svojim rukama, dobro znala šta radi i zašto to radi, i koja je pod kontrolom imala tada ogromnu mašineriju "Avala filma", ostavili smo za kraj. Ovu impozantnu ženu tumači glumica Lena Bogdanović.
MONDO: Opišite nam lik Nade?
"Ovaj film je u svakom smislu izazov. Vratili smo se 50 godina unazad. Naši stilisti, šminkeri, kostimografi učinili su čudo, i sve izgleda autentično i sjajno. Moda tih godina je za mene bila prava inspracija, a mi smo u potpunosti uspjeli da je dočaramo. Nada (moj lik) je prije svega jedna jaka žena, koja je pod svojom kontrolom držala čitavu tadašnju mašineriju 'Avala filma' koja nije bila mala. Naravno, sve se to dešavalo pod dirigentskom palicom njenog šefa Ratka sa kojim je imala 'posebnu vezu'. Za mene je bio izazov da igram takvu ženu. O njoj se ne zna puno nakon odlaska iz studija, osim da je otišla u Ameriku, tako da sam imala veliku slobodu improvizacije u izgradnji ovog lika.
MONDO: Kakva su vaše impresije, i šta mislite kako će film biti prihvaćen od strane publike, s obzirom da je ovo relativno 'nedirnuta' kinematografska tema kod nas?
"Slično kao i film 'Montevideo', i ovaj film u sebi nosi duh jedne druge epohe, nekog ljepšeg vremena kog se svi rado sjećaju, a mislim da je naša publika toga željna. Mislim da su se gledaoci poprilično zasitili rata, ubistava, silovanja, zločina, bijede, siromaštva...svega onoga čime se pretežno bavi prosječan film, a što su njudi, nažalost, prinuđeni da gledaju i u realnom životu. Ovaj film je podstrijek ostalim rediteljima da 'otvore' neke nove teme, prošire horizonte, to je potrebno našem filmu".
O volšebnom nestanku Nikolasa Reja malo se zna, bar za sada, nadamo se da će nam film otkriti upravo te detalje iz njegovog života. Ono je poznato je da je nakon svađe sa producentom filma "55 dana u Pekingu" 1963, doživio srčani udar, kao posljedicu brojnih godina burnog života. Film su dovršili drugi, a Rej nikada poslije toga nije režirao igrani film. Posvetio se predavanju na Univerzitetu u Njujorku, gdje je pomagao studentima oko snimanja, i dobio ulogu u filmu Vima Vendersa "Američki prijatelj" (1977). Nedugo zatim, obolio je od raka, a njegove posljednje dane života ovjekovečio je upravo Venders u "hibridnom" igrano-dokumentarnom filmu "Munja nad vodom". Rej je preminuo 1979. prije završetka snimanja, u 68. godini.
Ekipa se nalazi otprilike na polovini snimanja, za koje jednoglasno tvrde da protiče besprijekorno, u šta smo imali priliku i da se uvjerimo. A što se tiče sudbine Nikolasa Reja i onoga što će nam u filmu dočarati zaista odabrana glumačka ekipa - moraćemo da sačekamo do narednog FEST- a. Film "Doktor Rej i đavoli" biće premijerno prikazan na FEST- u 2012. godine.
(Maša Čović - MONDO)