• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Sve više alergičnih na gluten

Alergija na bjelančevine, koja se prvenstveno nalazi u pšenici, ali i u nekim drugim žitaricama, otkriva se u svim životnim dobima, najčešće u djetinjstvu.

Osnovu terapije čini bezglutenska dijeta.

Od kada je Novak Đoković priznao da se odlično osjeća jer je zbog nepodnošenja glutena iz ishrane izbacio hljeb i tijesta, ordinacije pojedinih ljekara i nutricionista pune su pacijenata koji sumnjaju da imaju isti problem.

Osjetljivost na gluten, bjelančevinu koja se prvenstveno nalazi u pšenici, ali i nekim drugim žitaricama, otkriva se kod ljudi u svim životnim dobima, najčešće u detinjstvu, a nešto se češće registruje kod osoba ženskog pola.

U Zapadnoj Evropi pojavljuje se kod jedne od 100 do 200 osoba, što znači da u našoj zemlji gluten ne podnosi od 30.000 do 70.000 stanovnika. Smatra se da na jednog oboljelog kod koga je konstatovana alergija na gluten dolazi najmanje sedam osoba kod kojih bolest nije prepoznata.

Glavni simptomi tipičnog oblika bolesti su gubitak apetita i težine, učestale i obilne stolice, uvećanje trbuha, apatija i zaostajanje u rastu i razvoju, a netipičnog tvrdokorna anemija, nizak rast, oštećenje zubne gleđi, bolovi u stomaku, znaci oštećenja jetre, kašnjenje u pubertetu. Dijagnoza bolesti se postavlja biopsijom sluznice tankog crijeva.

Kako objašnjava Milka Raičević, nutricionista beogradskog Doma zdravlja "Palilula", osjetljivost na gluten se najčešće registruje kod beba kada pređu na čvrstu hranu, a roditelji primjete da nešto nije u redu sa djetetom kada izgubi apetit, smrša, postane hiperaktivno.

"Svake godine se bilježi sve veći broj ljudi koji su osjetljivi na gluten. Važno je da se djetetu snimi sluzokoža crijeva u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta ili u Univerzitetskoj dječjoj klinici. Na osnovu snimka vidi se koliko je oštećena sluzokoža crijeva. Oboljeli moraju na pređu na bezglutenskudijetu, režim ishrane koji podrazumijeva isključenje sve hrane koja sadrži ovu bjelančevinu", kaže za "Politiku" Raičevićeva.


Kod osoba kojima nije utvrđen poremećaj ili je on registrovan, a pacijent ne drži dijetu bez glutena, može doći do ozbiljnih komplikacija. Ukoliko osoba koja je netolerantna na gluten jede nešto što ne smije dolazi do zapaljenja u tankom crijevu, pada imuniteta, digestivnih poremećaja i dijareje.

"Termin celijakija podrazumijeva trajni poremećaj podnošenja glutena, bjelančevina prisutnih u brašnu od pšenice, raži i ječma. Pitanje podnošenja bjelančevina ovsa, za sada, nije do kraja raščišćeno. Ponekad bolest prate nespecifični simptomi pa je veoma teško dijagnostikovati, zbog čega se smatra 'kameleonskim' oboljenjem. Testovi krvi, koji su vrlo bitni u otkrivanju celijaklije, u većini slučajeva nisu pokriveni osiguranjem. Sa uputom ljekara oni se mogu uraditi recimo u KCS-u, gdje imamo savjetovalište za građane jednom nedjeljno, kao i u KBC 'Bežanijska kosa'", rekla je Vesna Pavkov.

Poštovanje striktne dijete bez glutena, ipak, zahtjeva dodatne materijalne izdatke koji značajno povećavaju troškove života, tako da osobi treba dvostruko više novca nego što izdvaja prosječan žitelj naše zemlje koji nema ove probleme.

Na inicijativu Udruženja Srbije za celijakiju, a uz pomoć Ministarstva finansija, umanjen je PDV na hranu bez glutena sa 18 na osam odsto, a Vesna Pavkov se nada da će biti ukinuta ili umanjena i taksa na carinu. Poređenja radi, trenutno je kilogram bezglutenskog brašna u Sloveniji i Hrvatskoj dvostruko jeftiniji nego kod nas, gdje košta oko osam evra, u dinarskoj protivvrijednosti. Treba znati da se među žitaricama koje ne sadrže gluten nalaze amarant, kukuruz, proso i heljda.

Dešava se da na etiketama proizvoda hrane ne bude zapisano da proizvod sadrži gluten, pa se tako ova supstanca skriveno može naći u svim suhomesnatim industrijskim proizvodima (viršle, kobasice, mesni naresci, paštete, salame, šunke), u ćevapima, pljeskavicama, kandiranom i sušenom voću, brojnim zamrznutim proizvodima gotove hrane, voćnim jogurtima, pudinzima, voćnim sirupima, sladoledu, pa čak i u bombonama i čokoladama.

Vesna Pavkov upozorava da se dešavalo da su uočili da na nekim proizvodima piše da su bez glutena, a da se, kada su uradili analize, vidjelo da sadrže visok nivo ove bjelančevine, zbog čega je zdravlje oboljelih dovedeno u pitanje.

(MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop

KUHINJA