Dan ljevorukih osoba

Pretpostavlja se da čine oko 13 odsto svjetskog stanovništva, kao i da se posljednjih 100 godina broj ljudi koji više koriste lijevu ruku povećao za skoro četiri puta.

Iako se većina životnih aktivnosti obavlja korišćenjem obe ruke, obično jedna ruka pridržava predmet, a druga preciznije i vještije obavlja određene aktivnosti, pa se na osnovu toga i pravi podjela na ljevoruke i desnoruke osobe, koja zavisi od razvijenosti ljudskog mozga.

Ako je razvijenija lijeva polovina mozga, osoba je dešnjak, a ako je razvijenija desna strana mozga, ona je ljevoruka.

Desna polovina mozga, koja "gospodari" ljevorukim osobama obrađuje informacije intuitivno, trenutno, sa puno emocija, kreativno, a teškoće u prostornoj orijentaciji u životu i na papiru česta su odlika ljevorukih.

Uspostavljanje veza između lijeve i desne moždane hemisfere brže je kod ljevorukih, utvrdili su naučnici.

Pored naučnika, koji se kontinuriano bave razlozima nastanka, ispitivanjima psiholoških karakteristika ljevorukih, tom pojavom počele su da se bave i industrija i trgovina - prave se makaze za levoruke i mnogi drugi predmeti.

Ljevoruki, koji nekako prevazilaze teškoće sa kojima se suočavaju kod kuće - sipanje kafe iz džezve, otvaranje konzerve ili sječenje makazama, najviše problema imaju na posliju gdje su, neretko, suočeni sa aparatima pravljenim za dešnjake.

Odnos prema ljevorukim osobama različit je širom svijeta, pa se nizak broj levorukih ljudi u Aziji povezuje s diskriminacijom prema njima. U Indiji je tabu koristiti lijevu ruku prilikom jela, dok se u mnogim muslimanskim zemljama ona koristi isključivo za obavljanje "prljavih" poslova.

U zabavnim tekstovima u mnogim časopisima navode se slavne osobe koje su ljevoruke, pri čemu obično taj spisak počinje sa Leonardom da Vinčijem, Mikelanđelom, Betovenom, Bahom, Čarlijem Čaplinom, Polom Makartnijem ili vojskovođama Cezarom, Aleksandrom Makedonskim, Napoleonom, a ko voli naučnike ne zaobilazi Ajnštajna i Maksvela.

(Tanjug)