Osobama koje se oporavljaju poslije infarkta ili operacije na srcu se najčešće preporučuje umjerena fizička rekreacija.
Međutim, i fizička aktivnost visokog intenziteta bi za njih mogla da bude bezbjedan izbor, poručuje tim sa Norveškog univerziteta nauke i tehnologije.
Za zdrave ljude je poznato da što intenzivnije vježbaju, to je veća korist za njihov kardiovaskularni sistem, međutim, uvriježeno je mišljenje da je za osobe sa srčanim problemima suviše intenzivna fizička aktivnost potencijalno opasna, prenosi Rojters.
"Rezultati tekuće studije ukazuju da je rizik od kardiovaskularnih problema nizak i kod fizičke aktivnosti visokog i kod one umjerenog intenziteta", tvrdi vođa norveške studije Elvind Rognmo.
On i njegov tim su pratili ukupno 4.846 pacijenata u tri norveška koronarna rehabilitaciona centra. Ti pacijenti su ukupno obavili više od 170.000 sati aerobnih vježbi.
Oko 130.000 sati tih aktivnosti bilo je umjerenog intenziteta - na primjer jednosatno hodanje, pri kojem srce radi sa 60 do 70 odsto kapaciteta.
Ostatak fizičkih aktivnosti bio je visokog intenziteta, s tim što su se sprovodile po četiri minuta, poslije čega su slijedila četiri minuta relaksiranije aktivnosti, pa opet iznova.
Aktivnosti visokog intenziteta su bile vožnja bicikla, džoging ili kros-kantri skijanje. Pri njima je srce pacijenata radilo sa 85 do 95 odsto kapaciteta.
Tokom obavljanja umjerenih fizičkih aktivnosti kod jednog pacijenta je došlo do srčanog zastoja sa smrtnim ishodom, dok su tokom intenzivnih fizičkih aktivnosti zabilježena dva slučaja srčanog zastoja, s tim što su oba pacijenta preživjela.
Na osnovu ovakvih rezultata, norveški tim je preliminarno zaključio da se koronarnim pacijentima mogu ponuditi i fizičke aktivnosti visokog intenziteta, ali tek poslije dodatnih provjera navedenih zaključaka.
(Tanjug)