Depresija je najzastupljeniji poremećaj mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj.
Depresija je ujedno i globalni problem koji je Svjetska zdrvstvena organizacija evidentirala kao četvrti na listi poremećaja, navodi Ranka Kalinić, načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja banjalučkog Doma zdravlja.Kalinićeva naglašava da je poseban, globalni problem - depresija kod mladih.
Podaci iz SAD pokazuju da 8,3 odsto adolescentata pati od depresije, a vjeruje se da je sličan trend i kod nas.
U Republici Srpskoj situacija, što se tiče mentalnog zdravlja, prati svjetske trendove.
"Naravno da se time ne možemo pohvaliti, ali ništa se kod nas specifično ne dešava u odnosu na svijet, osim što imamo posttraumatski stresni poremećaj kod ratnih veterana kao stanje koje je možda specifinost Republike Srspke u odnosu na ostale prostore koji su bili zahvaćeni prethodnim ratom", istakla je Kalinićeva za Srnu.
Ona navodi da je depresija češća kod žena i do dva puta nego kod muškaraca, jer postoje neki biloški mehanizmi, odnosno parametri, koji žene čine vulnerabilnijim na taj poremećaj.
Zbog depresije se vrlo često dolazi do ekonomskih gubitaka - zbog nesposobnosti ljudi da rade. Zatim, teže depresivne epizode, koje su najteži oblik depersije i koje zahtijevaju bolničko liječenje i duži kompletniji tretman, uvijek su povezane sa velikim rizikom za suicid“, napominje Kalinićeva.
Ona dodaje da je 90 odsto osoba, koje su izvršile samoubistvo, imalo neki mentalni poremećaj, najčešće depresivni.
"Mračna bolest današnjice", kako se danas depresija naziva, ima tri najznačajnija simptoma - smanjeno raspoloženje, bezvoljnost i odustvo uživanja u bilo čemu.
Prvi simptom je izrazito smanjeno raspoloženje u dužem vremenskom periodu, najmanje dva do tri mjeseca, odnosno bezrazložna tuga.
Zatim, iz tog lošeg raspoloženja dolazi do opšteg pada biološke energije, usljed koje je sve više i više napora potrebno da bi se obavile sakodnevne obične stvari koje su ranije rađene sa lakoćom.
Kalinićeva ističe da bi svi ljudi koji se osjećaju tako jedan kontinuiran vremenski period trebalo da potraže profesionalnu pomoć.
"Vrlo često se pogrešno koristi riječ `depresija`. Često čujemo mlade ljude, čak i odrasle, koji kažu u depresiji sam, a sutradan se opet dobro osjećaju. Depresija nije privremeni osjećaj“, napominje Kalinićeva.
Prema njenim riječima, depresivni ljudi sakrivaju svoja osjećanja i nastoje da se pred drugima pokažu, uslovno rečeno, kao zdravi, dok u duši mnogo pate i osjećaju samoću i nerazumijevanje.
Kalinićeva objašnjava da je depresija ozbiljan mentalni poremećaj koji veoma utiče na kvalitet života, ako se ne liječi na vrijeme, te da se očekuje da do 2020. godine depresija bude drugi najznačajniji mentalni poremećaj u svijetu.
U Republici Srpskoj postoje 24 centra za mentalno zdravlje u okviru domova zdravlja, koji će i ove godine, 10. oktobra, obilježiti Svjetski dan mentalnog zdravlja.
(Srna)