Savremeni načini komunikacije poput društvenih mreža loše utiču na razvoj pismenosti, smatraju stručnjaci
Za pisanje riječi "ne mogu" zajedno i "naj bolja" odvojeno, te "htjeo, snjeg, uvjek" koje su svakodnevica u pismenim radovima učenika, ali i studenta, odgovorni su nastavnici, roditelji kao i popularne društvene mreže, piše "Glas Srpske".
"Kada bi se sprovela istraživanja na ovu temu mislim da bi se došlo do šokantnih podataka. Pismenost među studentima je na veoma niskom nivou, čak i na Filološkom fakultetu gdje je srpski jezik primaran, a o drugim fakultetima da ne govorim", rekao je docent dr na Filološkom fakultetu Duško Pevulja i dodao da bi na svakom fakultetu trebalo uvesti srpski jezik i književnost, jer je izražavanje i pravopis dio opšte kulture.
On je istakao da je takvo stanje posljedica toga što se pismenosti učenika vrlo malo pridaje značaja u osnovnim školama gdje se i stiču elementarna znanja.
"Ne bi trebalo da neko 'izađe' iz osnovne škole a da ne zna gdje se piše veliko, a gdje malo slovo, sa čime se svakodnevno susrećem u pismenim radovima studenata. To je velika sramota za naše školstvo. Poražavajuća činjenica je i da mladi skoro uopšte ne čitaju knjige", kazao je Pevulja.
Profesor srpskog jezika u banjalučkoj Gimnaziji Slavica Malić ocjenjuje pismenost srednjoškolaca kao osrednju.
"Najčešće griješe u upotrebi glagola trebati, glasovnim promjenama, pogotovo zamjeni 'jata', ali čak i kada to nije slučaj, treba znati da se pismenost tu ne završava. Jezik ima toliko finesa koje mogu da podstaknu na kreativnost, kao i da se doprinese kulturi izražavanja i da izbace psovke koje su veoma prisutne u njihovom rječniku", istakla je Malićeva.
Ona je naglasila da je rječnik mladih veoma siromašan i da savremeni načini komunikacije poput društvenih mreža takođe loše utiče na razvoj pismenosti jer tamo većinom komuniciraju žargonski.
U osnovnim školama tvrde da sa učenicima rade po propisanom planu i programu ali i da je pismenost individualna.
"Problem je i što naučeno, učenici ukoliko dalje ne rade ili ponavljaju, zaborave, a i njihovo okruženje utiče da prihvataju neke opšte usvojene greške u pravopisu i izražavanju", rekla je nastavnica u OŠ "Georgi Stojkov Rakovski" Jovanka Kiso.
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović rekao je da se čitanjem razvija kultura izražavanja a ljubav prema knjizi treba da se stekne još u najranijem uzrastu.
"Čitajući djeci roditelji razvijaju ljubav prema pisanoj riječi koja se kasnije u školi samo produbljuje. Dužnost svakog nastavnika, i oni to sigurno rade, jeste da podstiču djecu na čitanje i lijepu pisanu riječ ali isti pristup treba da imaju i roditelji. Činjenica je da se sve manje čita i da danas djeca provode znatan dio vremena ispred računara ili televizora, kao i da jezik televizije i novih medija utiče na pismeno i usmeno izražavanje djece", istakao je Kasipović.
Posljednje istraživanje Republičkog pedagoškog zavoda RS koje je sprovedeno u tri osnovne škole pokazala su da oblikovanje slova i povezivanje u riječ znatno ostupa od pravila dobrog rukopisa. Učenici su najviše griješili u spojenom i odvojenom pisanju riječi i glasovnim promjenama, a primijećeno je da upotrebljavaju mali fond riječi, te da dosta koriste žargone i riječi svojstvene govoru mladih.
(MONDO)