Juče kiša i hladnoća, danas sunčan i topao dan. Iako je jesen često takva, naš organizam uglavnom nije navikao na temperaturne razlike.
Mučnina, vrtoglavica, depresija, glavobolja, snižen ili povišen krvni pritisak, tjelesna slabost i osjećaj umora, najčešći su simptomi koji pokazuju da ste osjetljivi na vremenske promjene.
Osim mučnine, može doći i do osjećaja nelagodnosti u stomaku, bolova i nadimanja, dok se zdravstveno stanje hroničnih bolesnika koji imaju gastritis, Kronovu ili refluksnu bolest, može pogoršati.
Nestabilne vremenske prilike loše utiču i na zdravlje onih koji imaju srčanih problema. Nagli pad temperature za 15 stepeni, često utiče na varijacije krvnog pritiska, a kod pacijenata koji imaju problema sa srcem ili anginom pektoris, javlja se i bol u grudima.
Međutim, česte promjene temperature negativno utiču i na naše mentalno zdravlje, što nerijetko vodi do većeg broja samoubistava kod onih koji se liječe od mentalnih bolesti.
Kako bi se spriječile ili umanjile posljedice koje velike temperaturne rezlike mogu ostaviti na zdravlje, preporučuje se redovno uzimanje terapije za hronične bolesnike, boravak na svježem vazduhu, bavljenje sportom. Vozite bicikl, planinarite, ili samo šetajte.
Međutim, ukoliko imate neko hronično srčano oboljenje – mirujte i nikako se ne izlažite većem fizičkom naporu dok se vremenske prilike ne stabilizuju.
U umanjivanju negativnog efekta naglih vremenskih promjena, od velike važnosti je i pravilna ishrana, koja podrazumijeva unos sezonskog voća i povrća, protein, kao i dovoljan unos tečnosti.
Ukoliko tegobe i zdravstveni problemi ne prolaze, posjetite ljekara.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)