Alkoholizam je ozbiljna bolest, a ne loša navika, i po oboljevanju i smrtnosti nalazi se na trećem mjestu.
Alkoholizam je neinfektivna epidemija 21. vijeka. To je globalni problem, a najveći stepen konzumiranja alkohola po glavi stanovnika je upravo u Evropi, kaže direktor Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti Aleksandar Vujošević.
Alkoholičari čine tri do pet odsto svjetskog stanovništva, što predstavlja 10 do 15 procenata punoljetnog stanovništva.
Više od 70 odsto punoljetnog stanovništva konzumira alkohol, uz povremena opijanja, i upravo iz ove kategorije se regrutuju zavisnici.
Šta je rizični, a šta visoki nivo konzumiranja
Rizična konzumacija se definiše kao dnevni unos čistog alkohola veći od: 20 g (0,2 l vina ili 0,4 l piva) za žene i 40 g (0,4 l vina ili 0,8 l piva) za muškarce.Visok nivo konzumacije alkohola se definiše kao dnevni unos čistog alkohola veći od: 40 g (0,4 l vina ili 0,8 l piva) za žene i 60 g (0,6 l vina ili 1,2 l piva) za muškarce.
U Evropi, Srbija se nalazi na četvrtom mjestu po potrošnji alkohola, sa prosjekom od 11 litara po glavi stanovnika, dok je svjetski prosjek šest litara.
Alkoholizam dovodi do bolesti jetre, upalne promjene sistema za varenje, oštećenja srčanog mišića, krvnih sudova, promjena na koži, oštećenja mozga...
Vujošević objašnjava da je, uprkos svim pokazateljima na ozbiljnost problema alkoholizma i njegovih posljedica po zdravlje stanovništva, to bolest sa najnižom stopom liječenja od svih mentalnih oboljenja.
"Prema istraživanjima u Evropi, od ukupnog broja zavisnika od alkohola, liječi se samo osam odsto", kaže Vujošević.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)