Vijernici Srpske pravoslavne crkve Badnji dan i veče obilježavaju sječenjem Badnjaka, dok se u vlaškim selima, zadržao običaj koljindrec.
Vijernici Srpske pravoslavne crkve Badnji dan i veče obilježavaju sečenjem badnjaka, mladog hrastovog ili cerovog drveta i unošenjem u kuću, uz rituale, u večernjim satima, dok se u vlaškim selima, u opštini Bor, zadržao običaj koljindrec.
"U našem kraju tradicija je da se ne unosi badnjak, već se na Badnji dan napravi koljic, koji se sa slamom unosi u kuću", rekla je Mira Grujuć iz sela Gornjane pored Bora.
Koljic je simbol zdravlja i sreće, štap kojim se poslije ponoći džara u šporetu, objašnjava Grujićeva.
Prema njenim riječima, prave se i manji štapovi, koljindreci, koji se dijele deci u Badnjoj noći, kada se ide od kuće do kuće.
Koljic se pravi od drvenog štapa kome se prvo očisti kora, zatim se trake od kore omotavaju oko štapa, pali se slama i štap se drži na dimu. Na ovaj način dobijaju se ukrasne šare na štapu, a na isti način prave se i koljindreci.
Kod Vlaha, kao i kod Srba, običaj je da se na Badnje veče, cijela porodica okupi uz posnu trpezu.
(MONDO/Tanjug, Foto: Tanjug/Nikola Dimitrijević)