Bez obzira na to što grickalicama unesete dosta kalorija, one ne mogu da vas zasite, evo i zašto.
Pojedete dosta grickalica i ipak ste gladni? Bez obzira na to što možda unesete dosta kalorija, i dalje niste siti.
Studije pokazuju da sitost, mehanizam koji nas sprečava da jedemo više nego što nam je potrebno, ima manje veze sa brojem unetih kalorija, a više sa određenim makronutrijentima – proteinima, ugljenim hidratima i mastima – i količinom hrane.
Dakle, bez obzira na to što grickalicama unesete dosta kalorija, ne unosite dovoljno nutrijenata, koji su važni za održivu energiju. Pa čak i ako vam se učini da ste količinski uneli dosta hrane, ona brzo "prođe" kroz vas, pa taj osećaj sitosti nakon grickalica brzo nestane.
I, time se opet dolazi do onoga o čemu stručnjaci neprestano govore – nisu sve kalorije jednake.
Na primer, da biste uneli sto kalorija, možete da pojedete oko 15 šolja spanaća ili nekoliko keksića. Spanać će fizički ispuniti stomak više, plus će obezbediti hranljiva vlakna i važne nutrijente poput beta-karotena i gvožđa. Keksići, sa druge strane, sadrže manje prostih ugljenih hidrata, zbog čega će vam na kratko podići energiju.
"Najčešće, razlog zbog kojeg nas neke namirnice na zasite je to što ne sadrže dovoljno vlakana, previše se lako vare, pa se kalorije ne oslobađaju polako prilikom varenja", kaže naučnik sa Harvarda Džeremi Furtado.
Proteini i hranljiva vlakna su važni za sporije varenje i oslobađanje energije duži vremenski period, a vitamini i minerali takođe mogu da utiču na sitost. Ako telo ne primi nutrijente koji su mu potrebni, može nastaviti da šalje signal gladi kako bi vas navelo da mu date hranu koja mu je potrebna, odnosno nutrijente koji su mu potrebni.
Brza hrana i grickalice najčešće su napravljeni od obrađenih sastojaka koji ne sadrže ni mikronutrijente, ni vitamine i minerale.