Od bezazlenih bijelih laži do majstorskih obmana: Zašto i kada ljudi lažu?

Najčešći razlozi i sutuacije kada smo neiskreni.

Neka novija istraživanja pokazuju da se situacija posljednjih godina promijenila, pa ipak češće govorimo istinu nego što lažemo. Ali, pitanje je, zapravo, zašto ljudi lažu? Kada to čine i koje su najčešće laži koje izgovaraju?

Zbog čega lažemo?

"National Geographic" prikupio je podatke o tome zašto ljudi lažu i razloge razvrstao u četiri glavne kategorije:

1. Zbog "samopromocije"

Nešto manje od polovine najčešćih laži (44 odsto) uzrokovane su potrebom za nekom vrstom "samopromocije". Slijede finansijska dobit (16%), neki vid koristi nevezano za novac (15%), u cilju pomoći nekome da se osjeća bolje i podigne samopouzdanje (8%) ili da bismo se stavili u centar pažnje i zabavili druge i nasmijali ih (5%).

2. Da bismo se zaštitili

Drugi glavni razlog zbog kojeg ljudi lažu je zaštita. Samo više od jedne trećine svih laži (36%) izrečene su u cilju prikrivanja neke vrste greške ili "zlodjela" (22%), ili kako bismo izbjegli druge ljude koji nam iz nekog razloga ne prijaju (14%).

3. Kako bismo uticali na druge

Manji procenat izgovorenih laži (11%) vezan je za naš uticaj na druge ljude. Pa tako, neiskreni smo kako bismo pomogli drugima (5%), povrijedili druge (4%) ili iz puke ljubaznosti i pristojnosti (2%).

4. Nedefinisan poriv

Najmanji procenat neistina kojima se ljudi služe (9%) zapravo je nedefinisanog uzroka. Osobe koje lažu  a da ni sami ne znaju zašto, čine najveću grupu - 7%, a ostali se smatraju patološkim lažovima (2%).

Studija iz primjenjene kognitivne psihologije otkrila je da neprekidno laganje čini da više vjerujemo u "lažne događaje" i umanjuje našu sposobnost da povjerujemo u nešto što se zaista dogodilo. Laganje može narušiti percepciju i povjerenje ljudi u situacije i događaje koji su istiniti.

Vrste neistina

Kako da razlikujemo laži? Ovo su neke od najpopularnijih vrsta neistina kojima se većina koristi.

Drske: Sočne, masne, drske laži koje su toliko smjele da je većini (slušalaca) prosto nevjerovatno da ih neko izgovara. Djeca su sklona ovakvim "nerafiniranim" lažima.

Obmana: Smišljene su vrlo pažljivo i vješto s namjerom da se osoba kojoj su upućene dovede u zabludu. Te laži su često suptilne i teško ih je otkriti.

Poricanje: Poricanje istine podrazumijeva odbijanje da se prizna nešto što je istina.

Greška: Laži se mogu dogoditi i greškom. Ljudi mogu da vjeruju da je istina ono što govore, čak i ako to nije slučaj.

Pretjerivanje: Uveličavanje događaja, ljudi, osobina... Koriste ih oni koji sebe opisuju kao NAJ u svemu. U drugom slučaju, upotrebljavaju ih ljudi koji su skloni da obećaju "kule i gradove", kako bi ispravili neku grešku.

Minimiziranje: Umanjivanje značaja nekog događaja, nekih ljudi, nečijih karakteristika... Ova vrsta laži često uključuje racionalizaciju i dešava se kada ljudi ne mogu u potpunosti da negiraju istinu. Onda je makar malo "naruže".

Prećutkivanje: Ova vrsta laganja podrazumijeva izostavljenje nekih dijelova priče. Ovo je ujedno i "najlakša" vrsta kreiranja neistine, jer zapravo - nema kreacije. Sve što je potrebno jeste da se samo nešto prećuti. Takođe ova vrsta laži je predmet najviše polemika jer mnogi smatraju da prećutkivanje nije isto što i laganje.

Najčešće laži

Neke od najčešćih laži su "bijele" laži, za koje se obično smatra da su bezopasne, trivijalne ili svakodnevne. Na primjer, kada ljude pitaju "kako su", mogu da kažu da su "dobro" čak i ako to nije slučaj. Iako su mnoge "bijele" laži dobronamjerne i mogu se smatrati bezazlenim, one ipak mogu drugima da naškode.

Istraživanje je otkrilo niz oblasti u kojima ljudi redovno lažu, što je posebno izraženo u slučaju poslovnih biografija i prilikom razgovora za posao. Godina 2017. čak 85 odsto poslodavaca ustanovilo je da su njihovi kandidati lagali prilikom prijave za posao. Pet godina ranije, taj procenat je bio manji - 66 odsto. S druge strane, stručnjaci kažu da "pretjerana" iskrenost u ovoj situaciji može da bude štetna...

Osim toga, ljudi najčešće lažu kod ljekara. Studija objavljena u "Jama Network Open" otkrila je da je oko 81 odsto pacijenata najmanje jednom slagalo svoje ljekare. Evo o čemu najčešće lažemo doktore: 

1. Ne pridržavamo se uputstva za upotrebu lijekova koji su nam prepisani;

2. Ne vježbamo redovno ili uopšte;

3. Ne razumijemo uputstva ljekara;

4. Ne slažemo se sa preporukama ljekara;

5. Pridržavamo se nezdrave dijete;

6. Uzimamo određene lijekove koji nam se ne preporučuju;

7. Uzimamo lijekove "na svoju ruku".

Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.