Pesma Teja Dore koja će predstavljati Srbiju na „Pesmi za Evroviziju“ u Malmeu nosi naziv „Ramonda“ i podseća nas na cvet koji ima višestruku simboliku za srpski narod.
Izgled
Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae) je višegodišnja, zimzelena zeljasta biljka. Nije ljekovita. Ima snažno podzemno stablo.
Visoka oko 10 centimetara, i može imati do pet cvjetova. Krunica joj je ljubičaste boje, a kao plod ima čahuru sa velikim brojem sitnih sjemena.
Otkriće i porijeklo imena
Botaničar Josif Pančić otkrio da cvijet ramonda postoji i raste i izvan Španije, područja na kom je otkrivena početkom 19. vijeka. Prema njegovim otkrićima, ramonda raste i na jugu Srbije, pa ju je stoga nazvao ramonda serbika.
Krajem 19. vijeka dvorski ljekar Obrenovića Sava Petrović primijetio je cvijet ramonda u okolini Niša. Ime natalijina ramonda ponijela je po kraljici Nataliji Obrenović, inspirisano njenom ljepotom.
Gdje raste
Biolozi kažu da je natalijina ramonda preživjela ledeno doba i danas naseljava područje centralnog Balkana.
Može se naći u sjevernoj Grčkoj, Makedoniji, dijelovima Srbije. Ima je i u Botaničkoj bašti u Beogradu, a najljepša je u proljeće, kada cvjeta.
Stanište joj je u pukotinama krečnjačkih stijena na nadmorskoj visini od 350 do 2.150 metara, na Suvoj planini, u Sićevačkoj klisuri.
Natalijina ramonda se nalazi na spisku rijetkih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena vrsta, kao prirodna rijetkost.
Cvijet feniks
Biljka koja ima zapanjujuću sposobnost da „vaskrsava" i kada je potpuno osušena. Dovoljna je jedna kap vode da oživi. Zato je zovu i „cvijet feniks".
Navodno je 1928. botaničar Pavel Černjavski slučajno prosuo vodu na herbarijum u kome se nalazio osušeni cvijet natalijine ramonde i ona je nakon toga oživjela.
Simbol pobjede Srbije
Po ugledu na rusku georgijevsku lentu i britansku bulku – „popi", i natalijina ramonda nosi simboliku pobjede.
Biljka je višestruke simbolike za srpski narod s obzirom na to da se i on, poput feniksa, uzdigao poslije velikih gubitaka i kroz sva iskušenja u Velikom ratu izašao kao pobjednik.
Ova biljka je endemska vrsta sa Kajmakčalana, gdje se odigrala jedna od najvažnijih bitaka u Prvom svjetskom ratu, kada je srpska vojska 1916. godine odnijela važnu pobjedu.
Zvaničan amblem za Dan primirja
Od 2012. godine Dan primirja u Prvom svjetskom ratu u Srbiji se obilježava kao državni praznik. Glavni motiv za amblem ovog praznika je cvijet natalijine ramonde, iza koje se nalaze zelena i crna traka, što su boje Albanske spomenice.
Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedjelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
(RTS/MONDO)