Simbol pobjede: Nekoliko zanimljivih činjenica o cvijetu natalijina ramonda koji je preživio ledeno doba

Ovaj cvijet koji ima višestruku simboliku za srpski narod.

Izgled

Visoka oko 10 centimetara, i može imati do pet cvjetova. Krunica joj je ljubičaste boje, a kao plod ima čahuru sa velikim brojem sitnih sjemena.

Otkriće i porijeklo imena

Botaničar Josif Pančić otkrio da cvijet ramonda postoji i raste i izvan Španije, područja na kom je otkrivena početkom 19. vijeka. Prema njegovim otkrićima, ramonda raste i na jugu Srbije, pa ju je stoga nazvao ramonda serbika.

Krajem 19. vijeka dvorski ljekar Obrenovića Sava Petrović primijetio je cvijet ramonda u okolini Niša. Ime natalijina ramonda ponijela je po kraljici Nataliji Obrenović, inspirisano njenom ljepotom.

Gdje raste

Biolozi kažu da je natalijina ramonda preživjela ledeno doba i danas naseljava područje centralnog Balkana.

Može se naći u sjevernoj Grčkoj, Makedoniji, dijelovima Srbije. Ima je i u Botaničkoj bašti u Beogradu, a najljepša je u proljeće, kada cvjeta.

Stanište joj je u pukotinama krečnjačkih stijena na nadmorskoj visini od 350 do 2.150 metara, na Suvoj planini, u Sićevačkoj klisuri.

Natalijina ramonda se nalazi na spisku rijetkih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena vrsta, kao prirodna rijetkost.

Cvijet feniks

Biljka koja ima zapanjujuću sposobnost da „vaskrsava" i kada je potpuno osušena. Dovoljna je jedna kap vode da oživi. Zato je zovu i „cvijet feniks".

Navodno je 1928. botaničar Pavel Černjavski slučajno prosuo vodu na herbarijum u kome se nalazio osušeni cvijet natalijine ramonde i ona je nakon toga oživjela.

Simbol pobjede Srbije

Po ugledu na rusku georgijevsku lentu i britansku bulku – „popi", i natalijina ramonda nosi simboliku pobjede.

Biljka je višestruke simbolike za srpski narod s obzirom na to da se i on, poput feniksa, uzdigao poslije velikih gubitaka i kroz sva iskušenja u Velikom ratu izašao kao pobjednik.

Ova biljka je endemska vrsta sa Kajmakčalana, gdje se odigrala jedna od najvažnijih bitaka u Prvom svjetskom ratu, kada je srpska vojska 1916. godine odnijela važnu pobjedu.

Zvaničan amblem za Dan primirja

Od 2012. godine Dan primirja u Prvom svjetskom ratu u Srbiji se obilježava kao državni praznik. Glavni motiv za amblem ovog praznika je cvijet natalijine ramonde, iza koje se nalaze zelena i crna traka, što su boje Albanske spomenice.

Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedjelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.

(RTS/MONDO)