"Djelo bogova", jedno od najznačajnijih arheoloških orkrića.
Hiljadu sićušnih čioda, koje su ležale 40 godina sakrivene u fioci pisaćeg stola, proglašene su za jedno od "najznačajnijih arheoloških otkrića" u Velikoj Britaniji.
Poznate kao "djelo bogova", čiode su ukrašavale dršku bodeža, pronađenog u grobu vojskovođe koji je sahranjen prije oko 4.000 godina nedaleko od Stonhendža.
Pribadače pokazuju nevjerovatno zanatsko umijeće za Bronzano doba, odakle potiče naziv "djelo bogova".
Kada su prvi put pronađene 1808. godine u brdu Buš Barou u Viltširu, na jugozapadu Engleske, arheolozi nisu shvatili njihov značaj.
Arheolozi namjeravaju da ih sastave sa drugim dragocjenim predmetima pronađenim na tom mjestu i izlože u Muzeju naslijeđa Viltšira u Divajzesu.
Zaboravljeno arheološko blago iz bronzanog doba pronašao je u kutiji za film koja je nosila naljepnicu "Buš Barou", Nial Šarpls, predavač na Univerzitetu u Kardifu dok je rašćišćavao pisaći sto svog prethodnika.
Zlatne čiode, djelo zanatlija iz Bretanje, u današnjoj Francuskoj, utisnute su u vidu riblje kosti u dršku ceremonijalnog mača koji je imao bronzani bodež dug oko 20 santimentara.
Ratnik sa Buš Baroua bio je jedan od stotine vojskovođa sahranjenih na tom mjestu koje se nalaze nadomak Stounhendža.
(Tanjug/MONDO)