Svi ovi simptomi mogu da ukazuju na oboljenje makule – dijela mrežnjače odgovornog za centralni, jasan vid.
Promjene vida često pripisujemo umoru, dugom gledanju u ekran ili godinama. Ipak, pojedini simptomi mogu biti prvi znak ozbiljnijih promjena na oku, dok neka očna oboljenja mogu dugo napredovati bez ikakvih tegoba.
Iznenadna pojava sevanja pred očima ili pokretne tamne fleke u vidnom polju jedan je od simptoma koji zahtjeva oftalmološki pregled.
Kako objašnjava prof. dr Zora Ignjatović, ovakve tegobe mogu ukazivati na odvajanje staklastog tijela – želatinozne strukture koja ispunjava zadnji dio oka od mrežnjače.
"U takvoj situaciji potrebno je pregledati očno dno, jer tokom procesa odvajanja ponekad može nastati pukotina na mrežnjači. Ukoliko se otkrije na vrijeme, promjena se može uspješno tretirati laserom. Ako se taj trenutak propusti, u narednim danima može doći do ablacije retine, kada je potrebna znatno ozbiljnija operacija", objašnjava prof. dr Ignjatović.
Još jedan simptom koji ne treba zanemariti jeste deformacija slike, odnosno situacija kada prave linije počnu da izgledaju zakrivljeno. To može ukazivati na oboljenje makule – dijela mrežnjače odgovornog za centralni, jasan vid.
I svako primjetno slabljenje oštrine vida, poput novih teškoća pri čitanju, gledanju televizije ili obavljanju svakodnevnih aktivnosti, razlog je za pregled kojim se može utvrditi zbog čega je do promjene vida došlo.
Neke bolesti oka ne daju upozorenje
Poseban izazov predstavljaju bolesti koje u početnim fazama praktično nemaju simptome. Jedna od njih je glaukom. Bolest može dugo napredovati neprimjetno, a pacijent tegobe može primjetiti tek kada je očni živac već značajno oštećen i vidno polje veoma suženo.
"Kada glaukom dođe u uznapredovalu fazu, liječenjem možemo da zaustavimo dalje napredovanje bolesti, ali ne možemo da vratimo već izgubljenu funkciju očnog živca. Upravo zato su preventivni pregledi izuzetno važni", ističe prof. dr Ignjatović.
Preporuka je da se oftalmološki pregled obavlja najmanje jednom godišnje, dok osobe koje imaju povećan rizik od očnih bolesti treba da se kontrolišu i češće, u skladu sa preporukom ljekara.
Savremena dijagnostika otkriva promjene sve ranije
Iako klinički pregled i dalje predstavlja nezamenljiv dio oftalmološke dijagnostike, razvoj tehnologije omogućio je ljekarima da promijene na oku danas otkriju ranije, preciznije ih izmjere i pouzdanije prate njihov razvoj i efekte terapije.
Jedna od metoda koja se svakodnevno koristi jeste optička koherentna tomografija – OCT, koja omogućava detaljan prikaz struktura mrežnjače i očnog živca, ali i analizu rožnjače i komornog ugla.
U savremenoj oftalmologiji koriste se i uređaji za precizno mjerenje anatomskih karakteristika oka i izračunavanje odgovarajuće dioptrije vještačkog sočiva, koje se ugrađuje u oko, kompjuterizovana ispitivanja vidnog polja, kao i topografi koji detaljno analiziraju oblik i zakrivljenost rožnjače.
"Savremena oftalmologija danas je nezamisliva bez ovih dijagnostičkih metoda. One ne služe samo da potvrdimo dijagnozu, već nam omogućavaju da pratimo promjene tokom vremena, procijenimo pravi trenutak za operaciju i preciznije odredimo mogućnosti određene intervencije", kaže prof. dr Ignjatović.
(Mondo)