Nova istraživanja pokazuju da studenti koji koriste AI za pisanje zadataka imaju nižu moždanu aktivnost. Naučnici upozoravaju da vještačka inteligencija može da stvori lažni osjećaj znanja i utiče na naše mentalne sposobnosti.
Vještačka inteligencija brzo osvaja obrazovni sistem, a najnovija istraživanja ukazuju na to da bi mogla da mijenja naše mentalne sposobnosti i to često na načine koje ni ne primjećujemo.
Prema rezultatima istraživanja sprovedenog početkom godine, čak 88 odsto studenata u Britaniji koristilo je AI alate poput ChatGPT-a za pisanje zadataka, što je dramatičan porast u odnosu na prethodnu godinu. Slični trendovi primijećeni su i u SAD. Kako se AI integrisao u svakodnevni akademski rad, mnogi ga koriste uz opravdanje da to "svi već rade".
Međutim, rani nalazi naučnika pokazuju negativne posljedice. U eksperimentu u kojem su učesnici pisali eseje uz različite nivoe pomoći, od potpunog oslanjanja na AI do samostalnog pisanja, primijećeno je da je moždana aktivnost bila niža kod onih koji su koristili vještačku inteligenciju. Ovi učesnici su kasnije bili i lošiji u prisjećanju sopstvenog teksta. Istraživači naglašavaju da je riječ o preliminarnim rezultatima, ali upozoravaju na mogućnost pada sposobnosti učenja kod studenata koji se oslanjaju na velike jezičke modele.
Strah da tehnologija narušava memoriju nije nov. Još je Sokrat upozoravao da će pisana riječ oslabiti sposobnost pamćenja. Savremena istraživanja ukazuju na slične pojave: već 2011. godine zabilježen je takozvani "Google efekat", prema kojem ljudi manje pamte informacije ako znaju da ih lako mogu ponovo naći na internetu.
Poseban problem, smatraju stručnjaci, jeste to što upotreba AI djeluje kao učenje, iako često smanjuje kognitivni napor. Kada nam AI daje brze odgovore, može se stvoriti lažni osjećaj kompetentnosti, što su istraživači označili kao opasni vrh "Planine gluposti", koncept povezan sa Dening–Krugerovim efektom.
Uprkos rizicima, univerziteti se sve više okreću formalnoj upotrebi AI tehnologija. Oksford je ove godine potpisao zvaničan sporazum sa OpenAI-jem nakon uspješnog pilot-projekta koji studentima obezbjeđuje posebnu verziju ChatGPT-a sa dodatnim bezbjednosnim mehanizmima. Prema riječima zvaničnika, cilj je da se studenti pripreme za svijet u kojem je AI neizbježan dio akademskog i profesionalnog života.
Slično tome, i drugi univerziteti uvode pravila koja ne zabranjuju generativni AI, već naglašavaju potrebu za odgovornim korišćenjem, uključujući svijest o mogućim greškama, pristrasnostima i opasnostima od tzv. halucinacija.
Kako AI postaje integralni dio obrazovanja, stručnjaci upozoravaju da će se djeca i mladi morati drugačije obrazovati. Profesorka Kejtlin Regir sa Univerzitetskog koledža u Londonu ističe da je potrebno razviti obrazovne programe koji uče mlade koliko je prihvatljivo prepustiti se vještačkoj inteligenciji u procesu razmišljanja. Kao analogiju navodi pojavu fizičkog vaspitanja u školama nakon industrijalizacije: ako tehnologija preuzima naše mentalne napore, biće nam potrebna "teretana za mozak" ili emocionalna i socijalna nastava koja razvija sposobnosti kritičkog mišljenja i razumijevanja.
AI je već postao dio akademskog svijeta. Pitanje više nije da li će studenti koristiti vještačku inteligenciju, već kako će naučiti da je koriste na način koji im ne oduzima, već razvija, mentalne sposobnosti.
Izvor: B92