Uz ubrzani razvoj vještačke inteligencije i automatizacije, tržište rada prolazi kroz duboke promjene. Dok pojedina zanimanja polako nestaju, ona u kojima ljudske vještine i dalje imaju prednost nad algoritmima i robotima postaju sve traženija.
Na ponudu i potražnju za poslovima danas snažno utiču vještačka inteligencija, automatizacija procesa, zelena tranzicija i demografski pomaci. Neka radna mjesta su već iščezla, druga su na putu da to postanu, ali se istovremeno otvaraju nove prilike, prije svega u oblastima gdje su iskustvo, empatija, kreativnost i stručnost nezamjenljivi.
Britanski Telegraf objavio je analizu tržišta rada pod naslovom "Poslovi koji će nestati i procvjetati 2026. godine". Iako se istraživanje odnosi na Veliku Britaniju, slični obrasci sve su vidljiviji i u drugim tehnološki naprednim državama.
Rutinski poslovi prvi na udaru
U Velikoj Britaniji nezaposlenost je dostigla najviši nivo u posljednjih pet godina, dok zarade stagniraju, a kompanije sve opreznije zapošljavaju. Vještačka inteligencija, koja preuzima ponavljajuće i administrativne zadatke, dovela je do toga da svaka šesta firma planira smanjenje broja zaposlenih.
Najugroženiji su kancelarijski i administrativni poslovi, rutinske finansijske pozicije, pa čak i dio sektora osiguranja. U maloprodaji ljude zamjenjuju samouslužni aparati, automatizovane prodavnice i onlajn kupovina, dok se u medijima i marketingu sve češće koriste alati zasnovani na generativnoj vještačkoj inteligenciji. Istovremeno, razvoj dronova i autonomnih vozila mijenja i poslove vozača i dostavljača.
Zdravstvo, energija i IT bilježe rast
Ipak, slika nije potpuno sumorna. Zdravstveni i sektor socijalne zaštite, naročito briga o starijima, bilježe snažan rast. Plate u ovom području u Velikoj Britaniji porasle su prošle godine za gotovo devet odsto, dok potražnja za medicinskim sestrama, njegovateljima i zaposlenima u domovima za stare ne prestaje, prije svega zbog ubrzanog starenja stanovništva.
Zelena tranzicija takođe otvara nova radna mjesta. Instalateri solarnih panela, tehničari za vjetroelektrane, stručnjaci za energetsku efikasnost i inženjeri koji rade na održivim projektima traženiji su nego ikad.
U isto vrijeme, IT sektor nastavlja da raste, posebno u oblastima vještačke inteligencije, sajber bezbjednosti i upravljanja podacima. Zbog toga je sve veća potreba i za edukatorima, nastavnicima, trenerima za prekvalifikaciju i mentorima u STEM oblastima, ali i za stručnjacima za mentalno zdravlje, čija uloga dobija na značaju u savremenom radnom okruženju.
Zaključak istraživanja je da bi radnici trebalo da razmišljaju o prekvalifikaciji i usvajanju vještina koje tehnologija teško može da zamijeni. Praćenje trendova u oblasti vještačke inteligencije i zelene tranzicije postaje ključno za dugoročnu sigurnost na tržištu rada.
(EUpravo zato/Telegraf)