Evropska unija napravila je novi korak ka uvođenju digitalnog evra. Građani bi novac mogli čuvati u digitalnim novčanicima i plaćati i bez internet veze.
Evropska unija napravila je novi korak ka uvođenju digitalnog evra, projekta kojim želi da smanji zavisnost od američkih platnih mreža i tehnoloških kompanija poput Vise, Mastercarda, Apple Paya i Google Paya.
Odbor za ekonomska i monetarna pitanja Evropskog parlamenta podržao je plan za uvođenje digitalnog evra, čime je otvoren put za završne pregovore između Evropskog parlamenta, država članica i Evropske komisije.
Šta je digitalni evro?
Ideju o digitalnom evru Evropska centralna banka (ECB) predstavila je još 2020. godine, a Evropska komisija je kasnije pripremila zakonodavni prijedlog kojim bi se omogućilo njegovo uvođenje.
Za konačnu primjenu biće potrebna saglasnost država članica Evropske unije i Evropskog parlamenta.
Prema prijedlogu, digitalni evro bio bi zvanična digitalna verzija zajedničke evropske valute, koju bi izdavala Evropska centralna banka. Za razliku od novca na klasičnim bankovnim računima, građani bi digitalne evre čuvali u posebnim elektronskim novčanicima koje bi nudile banke ili ovlašćene javne institucije.
Plaćanje i bez interneta
Digitalnim evrom moglo bi se plaćati u prodavnicama, na internetu ili direktno između građana korištenjem mobilnih telefona, platnih kartica ili posebnih aplikacija.
Jedna od najzanimljivijih mogućnosti jeste opcija oflajn plaćanja, koja bi korisnicima omogućila da obavljaju transakcije čak i bez internet veze, slično kao kada koriste gotov novac.
Iz Evropske centralne banke navode da će sistem biti razvijen uz visoke standarde zaštite privatnosti i podataka korisnika.
Ako zakonodavni okvir bude usvojen do kraja ove godine, pilot-projekat mogao bi početi 2027. godine, dok se puna primjena očekuje oko 2029. godine.
Zašto EU uvodi digitalni evro?
Institucije Evropske unije ističu da je jedan od glavnih ciljeva projekta jačanje finansijskog suvereniteta Evrope.
Prema dostupnim podacima, gotovo dvije trećine kartičnih transakcija u evrozoni obrađuju neevropske kompanije, prvenstveno Visa i Mastercard, dok većina država članica nema vlastiti nacionalni kartični sistem.
Banke upozoravaju na rizike
Iako zagovornici smatraju da će digitalni evro povećati konkurenciju i ponuditi građanima više mogućnosti plaćanja, bankarski sektor upozorava na moguće posljedice.
Evropska bankarska federacija procjenjuje da bi uvođenje digitalnog evra moglo koštati i do 18 milijardi evra, što je znatno više od procjene Evropske centralne banke, koja troškove procjenjuje na između četiri i 5,8 milijardi evra.
Banke takođe strahuju da bi dio građana mogao prebaciti novac sa klasičnih računa u digitalne novčanike, čime bi se smanjila sredstva koja banke koriste za odobravanje kredita.
Iz ECB-a odbacuju takve tvrdnje i poručuju da će sam način funkcionisanja sistema spriječiti masovno povlačenje depozita iz banaka.
Pored toga, dio finansijskog sektora smatra da bi digitalni evro mogao predstavljati konkurenciju postojećim evropskim platnim sistemima, poput platforme Wero, što bi dodatno promijenilo tržište digitalnih plaćanja u Evropi.