Banjaluka je konačno dobila Muzej sporta u kojem su predstavljeni veliki svjetski uspjesi banjalučkih sportista tokom više od pola vijeka.
Da li ste znali da su 1972. godine na Olimpijskim igrama u Minhenu četvorica Banjalučana, Abas Arslanagić, Milorad Karalić, Dobrivoje Selec i Nebojša Popović osvojili zlatnu medalju, da je 1968. godine Tanasije Kuvalja bio učesnik Olimpijskih igara u Meksiku, da je 1960. godine fudbaler Tomo Knez osvojio zlatnu olimpijsku medalju u Rimu, i to dok je igrao u Borcu kao drugoligaški igrač?
Ukoliko posjetite Muzej sporta u banjalučkoj dvorani Borik moći ćete da se upoznate sa ovim, ali i svim ostalim uspjesima sportista koji su proslavili Banjaluku tokom proteklih decenija.
Banjaluka je konačno dobila Muzej sporta, a u postavci "Trofejna Banjaluka" možete da vidite medalje, dresove, trofeje i rekvizite naših zlatnih olimpijaca, Marjana Beneša, Rukometnog kluba Borac, Slađe Golić, Fudbalskog kluba Borac, Draženka Ninića i mnogih drugih rukometaša, fudbalera, košarkaša, plivača...
"Najzaslužniji za to što je Banjaluka dobila muzej sporta su sportisti. Da nije bilo njih, njihovih sjajnih uspjeha ne bi bilo ni muzeja. Nije ovo ideja od danas, ona postoji već 30 godina, postojala je želja, ali uvijek kada je trebalo doći do realizaije uvijek je nešto nedostajalo .ovog put zahvaljujući upornosti direktora Nenada Talića ta ideja i želja sportista i građana Banjaluke je realizovana“, rekao je Željko Tica, novinar i publicista koji je autor postavke kao stručni saradanik u dvorani Borik.
On je naveo da brojni građani i sportisti sada donose rekvizite, dresove, medalje, pa i trofeje u Muzej koji već ima itekako šta da ponudi.
"Ima dosta toga, od onih zlatnih olimpijaca koji su proslavili Banjaluku, Slađane Golić, neprevaziđenog Marijana Beneša. Beneš je 1973. godine osvojio titulu amaterskog prvaka Evrope u Beogradu. Te godine bio je najbolji sportista Jugoslavije, BIH, Bosanske Krajine, a bio je najbolji i u izboru lista "Sport" i izboru lista "Politika". To što je Marijan Beneš uradio, nije uradio nijedan banjalučki sportista“, rekao je Tica i otkrio još jednog "krivca" što je Banjaluka konačno dobila Muzej sporta.
"Najljepše je kada ovdje kad dođu mladi ljudi, pa pitaju čije su ovo rukavice, kopačke, pa dresovi. A ove dresove što imamo to je zahvaljujući Borisu Vrhovcu koji nam je ustupio svoju kolekciju. Da nije bilo njega sigurno bi i ova 'Trofejna Banjaluka' kako smo nazvali ovu muzejsku postavku bi bila siromašna“.
Vrhovac je i sam osvajač srebrne medalje kao fizioterapeut rukometne reprezentacije Katara na Svjetskom prvenstvu 2015.
"Više i češće vremena provedem ovdje nego u svojoj kući. Čast mi je naći među svim ovim ljudima, to je trenutak i momenat koji se ne zaboravlja. Uvijek mi je bila nekakva želja i na nagovor prijatelja da ti svi dresovi i rekviziti ne stoje kod mene nego da se iznese i da to drugi ljudi vide", rekao je Vrhovac.
Otvaranjem Muzeja sporta u Banjaluci oduševljen je i proslavljeni rukometaš Mladen Bojinović, jedan od najuspješnijih sportista iz Banjaluke, osvajač 33 trofeja, među kojima su i bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu 2001. sa reprezentacijom Jugoslavije i Liga šampiona 2003. sa Monpeljeom.
"Naravno da sam ponosan jer ovaj grad zaslužuje definitivno, Koliko vrhunskih sportista je u cijelom svijetu predstavljalo Banjaluku i donosilo medalje u Banjaluku definitivno je ovja muzej je vrlo mali za sve bogatstvo koje mi imamo. Kod mene ovaj muzej budi mladost, moje djetinjstvo, moje odrastanje. Mi smo svi odrastali uz ove uspjehe ovdje i to moje neko odrastanje u sve i jednom sportu grada banjaluke, fudball, rukomet, košarka, boksa, svi smo uživali i odrastali uz ove medalje. Prevashodni cilj ovog muzeja je da sva ta djeca koja treniraju bilo koji sport da dođu ovdje, da se edukuju i da pronađu svoj cilj, nađu motiv i da naprave više nego što su ovi ovdje napravili", rekao je Bojinović.
Među izloženim dresovima je i njegov dres iz Pari sen žermena.
"Velika je čast biti među svim velikanima, samim tim i ja sam velikan, što ne volim za sebe da govorim , ali realnost je realnost. Ovo je dres prve godine u Parizu kada je počelo stvaranje velikog Pari sen žermena. Od svih 11 titula ova titula je osvojena sa najvećom razlikom, 12 bodova u odnosu na drugog, najubjedljivije od svih mojih 11 titula. Ponosan sam na sve svoje rezultate i na ovu godinu. I ova godina je bila prekretnica, jer odigrati sa 35 godina takvu sezonu u klubu koji se jedva spasio godine od ispadnaja i nakon što smo došli Dinar, ja, Abalo, Hansen i ekipa napravili smo razliku od 12 bodova u odnosu nad drugoplasiranim", rekao je Bojinović.
Posjetioci Muzeja sporta tokom narednih mjeseci moći će da vide nove postavke posvećene Rukometnom klubu Borac, Fudbalskom klubu Borac, Marjanu Benešu, Dajaku, olimpijcima, a već od kraja januara Boris Vrhovac će izložiti postavku "Nole, Pele, Maradona, Mesi", jedinstvenu u cijelom svijetu.
"Najbolje da čitam sa nekog spiska koliko toga ima (smijeh). Biće dresovi Maradone, tri njegova dresa koja mi je potpisao, lutka komplet obučena u opremu Noleta, biće lutka i oprema nažalost pvorijeđenog Bogdana Bogdanovića kojem ovom prilikom želim brz oporavak. Biće razni vrhunski osvajači medalja iz bivše jugoslavije, Ivano Balić, Blanka Vlašić, Spahić, Jovetić, Lazarova, Tina Maze iz Srbije će dosta dosta sportista. Biće interesantan dres Andrije Živkovića sa novog Zelanda kada su „orlići“ osvoji Svjetsko prvenstvo. Biće potpisan dres Pelea, Mesija, Kristijana Ronalda, Mesijeva kopačka, biće to postavka da Banjaluka neće moćći da se postidi i biće jedinstvena izložba u svijetu, ne samo kod nas".
I ova postavka će takođe da promoviše Banjaluku, zahvaljujući brojnim svjetskim zvijezdama, od kojih su mnogi već Vrhovcu poslali video snimke podrške Muzeju sporta.
The best handball player on the world@NKARABATIC@FRAHandball@psghandgive video support for opening#MuseumOfSport@SCBorikin Banjaluka@RSrpskavia@vrleblpic.twitter.com/SdNxIxXljQ
— boris vrle boksic (@vrlebl)January 4, 2021
"Imaću prikliku da izbacim sve to iz ladica i vreća i da to ljudi vide i da ih označim, iskoristim društvene mreže i da oni to vide. Eto da označimo jednog Čavija u Kataruili Raula, Bogdana u Anmerici, ili Lebrona Džejmsa. Malo je nerealno kad ja to pričam kad pričam sa strane nekom ko ne zna, ko će ti vjerovati da se ja dopisujem sa Čavijem ili Raulom. Meni je anjveće zadovoljstvo kad imam sliku, kad je on to potpisao, to ima još veću vrijednost. A privatno ta prijateljstva i ti kontakti, kad snime video pordške da to ljudi vide, to mi daje još veću satisfakciju“.
Muzej sporta u Banjaluci muzej radi dvokratno od 11 do 15 časova i 17 do 19 časova ponedjeljkom, srijedom i petkom te subotom od 10 do 14 časova.
Nemojte da se iznenadite ako tokom posjete naiđete na nekog od banjalučkih sportskih legendi ili aktivnih sportista, kao što je sa nama bio slučaj, kada smo sreli rukometne reprezentativce BIH, Vladimira Vranješa i Marka Panića.
Muzej sporta: Istorija i sjaj Banjaluke na jednom mjestu, motiv za mlade naraštaje! (FOTO; VIDEO)
