Šapić za MONDO kaže da Olimpijske igre nisu ništa drugačije od bilo kog takmičenja. Pomalo mu se ne dopada poređenje sa Estijarteom.
Najpričljiviji u bazenu tokom prvog treninga vatrpolo reprezentacije Srbije posle mini odmora bio je Aleksandar Šapić, golgeter srpske reprezentacije. Stalno je nešto ćaskao sa Prlainovićem. Nedostaje mu još 50-ak golova do magične cifre 1.000 u nacionalnom timu. E, pa kad je već bio najpričljiviji u bazenu, zamolili smo ga da nam odgovori na par pitanja "na suvom".
Šapić za MONDO kaže da igrači jesu iscprljeni i ispražnjeni posle EP-a, ali da su takvi bili i posle turnira Svetske lige u Đenovi.
O Olimpijskim igrama kaže da baš nisu tačne priče nekih da je to nešto posebno u odnosu na druga takmičenja. "U svaku utakmicu, mi ulazimo isto i verujem da je tako i sa ostalim igračima. Svejedno je da li igraš na evropskom, svetskom prvenstvu ili na Olimpijskim igrama. Utakmica je utakmica. Jedina je razlika što su Olimpijske igre na svake četiri godine i cela ta situacija, to okruženje daje neku posebnu važnost", kaže Šapić.
Niko u srpskom timu ne obećava medalju. Nisu to uradili ni pred Malagu. Obećali jesu da će se boriti. To čine i sada. Šapić veruje da je Srbija "realno među prvih šest-sedam ekipa u svetu". Nerviraju ga, međutim, priče o tome da ovoj generaciji nedostaje samo zlato sa olimpijskih igara da bude upisana kao jedinstvena.
"Stvorena je neka vrsta psihološkog oreola da nam nedostaje samo olimpijsko zlato. Ova ekipa, ova generacija je nešto drugo u odnosu na one ranije. Zato su ta poređenja su malo bezveze", kaže Šapić.
Srpski golgeter nije opterećen ni time što mu do cifre od 1.000 golova nedostaje još samo 50-ak, ali priznaje da voli da da gol više nego "hleba da jede".
"Lagao bih kada bih rekao da ne volim da dam gol. Gol je najvažniji, kao što je poenta fudbala da daš gol, košarke da daš koš...Gol je uvek produkt dobre igre. Svrha mojih golova je da ekipa postiže dobre rezultate".
Nije baš naročito presrećan ni zbog poređenja sa legendarnim Špancem Manuelom Estijarteom (obojica su po tri puta bili najbolji strelci na evropskim prvnetsvima). "On jeste bio legenda, ali pogledajte koje golove je on davao, a koje ja. Moji golovi su reprezentacijama donosili prvo, drugo, treće mesto, bili nekad odlučujući, a za njega je igrala cela ekipa, a ni Španija nije imala te rezultate".
Upitan da li ima želju da nekoga od vrhunskih svetskih sportista možda upozna u Olimpijskom selu, Šapić kaže da je na svojim prvim Olimpijskim igrama u Stlanti bio u tom fazonu, stalno se šetao po selu ne bi li nekoga video, a da sada nema taj osećaj...Ipak, mu je 30 godina.
"Ali, najbolje od svega je što su najuspešniji sportisti na planeti, hiljade njih, tih nekoliko nedelja na jednom mestu. To celom događaju daje drugu dimenziju", rekao je Aleksandar Šapić.
(www.mtsmondo.com)