Čak i ako niste odgledali film, pa ni trejler, sigurni smo da možete tačno da pogodite o čemu se radi - legendarni američki snajperista, plus rat u Iraku, jednako je novi film Klinta Istvuda koji pretenduje na Oskara za najbolji film.
A onda pogledate film i shvatite da ništa novo ni epohalno niste vidjeli.
Kris Kajl (Bredli Kuper), "seljačina" iz Teksasa, koji je odrastao u sjenci autoritativnog oca, vidi na televiziji snimak famoznog napada na Svjetski trgovinski centar u Njujorku i, iznerviran bezobrazlukom islamskih terorista, odluči da se prijavi u vojsku i da svoj doprinos u odbrani Amerike - najbolje države na planeti (a i šire!).
Tokom obuke, u jednom baru upozna opasnu damu, koja se zaklela da nikad neće izaći sa marincem, ali to je samo još jedan izazov za našeg junaka, koji je smuva svojim rednečkim šarmom. Inače, naš se junak iz scene u scenu transformiše iz prave južnjačke seljačine u disciplinovanog marinca, koji po potrebi gubi i manire i naglasak, a malo kasnije postaje jedna duboka, nježna, hrabra slojevita duša.
To što "nine/eleven" nije uzrok rata u Iraku, nema veze. Nije važno da bude istinito, nego da prosječan kupac bioskopske karte može da shvati o čemu je tu riječ.
Svi klišeji koje ste ikad čuli na ovu temu su tu - Amerika je najbolja, Iračani su toliko zli da ne žale sopstvenu djecu, nego ih šalju u šetnju s granatama, pa je onda hrabri američki snajperista primoran da ih milosrdno ubije, ne štedeći pri tom ni zle časne sestre (pazite, u Iraku!).
Tu je i gospođa Kajl, koju igra lijepa Sijena Miler, koja trudna i zabrinuta čeka svog heroja, vaspitava djecu i živi ispravno i baš onako kako očekujete da živi jedna prava Amerikanka, žena heroja, borca za demokratiju i mir na planeti. Nama je bilo dosta negdje poslije: "Ne brani se Amerika na u Americi, nego tamo odakle prava opasnost dolazi".
Oh, ne zaboravimo i spašavanje života jednog saborca, pa dirljiv susret s njim nekoliko godina kasnije, pa kako suza da vam ne kane kad pokaže protezu na nozi, nazove Krisa herojem pred njegovim malim sinom...
Tu je i nekoliko zaista bizarnih detalja, poput očigledno lažne bebe u jednoj sceni gdje Kris i žena mu raspravljaju o posljedicama njegovog učešća u ratu, pa scena gdje četiri minute oni malo zliji Iračani ubijaju dijete ovih malo manje zlih Iračana koji su, kao, naši, jer sarađuju s "našim" Amerikancima, a i mi i oni smo žrtve zlog kontrasnajperiste...
Film traje više od dva sata, a negdje poslije prvog sata, kada shvatite svu nemoć i tugu nekad brilijantnog Istvuda, prosto, prestane da vas zanima.
Inače, "Snajperista" je adaptacija priče čovjeka koji je stvarno postojao i koji je višestruko odlikovan zbog učešća u ratu. Pravi Kajl je napisao knjigu (po kojoj je film nazvan), u kojoj je opisao koliko je teško obolio od post traumatskog ratnog sindroma, pa je ubijao i neke ljude koje nije morao, čak i neke Amerikance, i da je istinski uživao u svom poslu.
Kasnije se ispostavilo da je pravi Kajl teški lažov i da se incidenti koje je opisivao uopšte nisu desili, ali legenda je već bila rođena, pa to uopšte nije važno.
Film "Snajperista" je još jednom pokazao koliko je duboka podjela Amerike na konzervativce i liberale. Ovi prvi Kajla slave kao heroja, drugi ga oštro osuđuju, prvi ga proglašavaju istinskim rodoljubom, drugi kukavicom...
Na vama je da odlučite da li vam se dopada, ali - zar stvarno želite da budete na strani Sare Pejlin, koja brani heroja i puškom maše dok priča o "pljuvanju na grobove američkih heroja"?
NOMINACIJE: Najbolji film, najbolji glumac, najbolji scenario, montaža i miks zvuka
MONDO PROCJENA: Najbolji glumac i najbolja adaptacija scenarija