Ako bi u BiH bio usvojen i implementiran pravilnik o lijekovima, cijene medikamenata u prosjeku bi mogle biti smanjene za 20 odsto, tvrdi vođa tima Svjetske banke za projekte zdravstva jugoistočne Evrope
Ako se u BiH ne usvoji novi pravilnik o regulisanju maksimalne cijene lijekova na tržištu, izostaće i budžetska podrška Svjetske banke u vrijednosti od 70 miliona američkih dolara, izjavio je vođa tima Svjetske banke za projekte iz oblasti zdravstva za zemlje jugoistočne Evrope Timoti Džonston.
Džonston je naglasio da je za sada usvajanja pravilnika o lijekovima jedina preostala „prethodna aktivnost“, odnosno uslov za isplatu budžetske podrške.
On je istakao da je usvajanje ovog pravilnika najbitnije za građane BiH, jer su oni ti koji posljednjih godina plaćaju lijekove po mnogo većim cijenama nego što je to neophodno i što plaćaju građani susjednih zemalja.
„Prema analizama Svjetske banke, ako bi bio usvojen i implementiran ovaj pravilnik, BiH bi na godišnjem nivou uštedila 20 odsto, odnosno oko 56 miliona evra koja ne bi bila samo uštede za vlade u BiH, već i uštede za građane, a lijekovi bi im bili dostupniji“, rekao je Džonston Srni.
On je dodao da se ovim pravilnikom određuju samo maksimalne cijene lijekova, odnosno veleprodajne cijene i obezbjeđuje da vlasti i stanovništvo ne plaćaju više od prosjeka okruženja.
„Novim pravilnikom biće propisano da maksimalne veleprodajne cijena lijekova u BiH bude određena metodom upoređivanja veleprodajne cijene istog lijeka u tri susjedne države, dok jedninstvena stopa PDV-a, koja u BiH iznosi 17 odsto, a u susjednim zemljama je diferencirana, utiče na maloprodajnu cijenu lijeka“, pojasnio je Džonston.
On je podsjetio da je bio jedan pokušaj da se ovo pitanje riješi 2011. godine, odnosno te godine je usvojen Pravilnik o načinu kontrole cijena, oblikovanja kontrole cijena i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, ali nije nikad zaživio u praksi.
Prema njegovim riječima, ovaj pravilnik su pregledali međunarodni stručnjaci za lijekove iz Vašingtona, Kopenhagena i Beča, koji su dali nekoliko sugestija u vezi sa njegovim poboljšanjem i njihov sveukupan zaključak je da je Pravilnik u skladu sa evropskim smjernicama i sa najboljim svjetskim praksama.
„Stručni savjet Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH je usvojio ovu postojeću verziju pravilnika, Kancelarija za zakonodavstvo Savjeta ministara BiH je dala povoljno mišljenje, ali Ministarstvo finasija i trezora BiH nije dalo pozitivno mišenje, jer je, kako su rekli, stvar u nekim proceduralnim pitanjima, odnosno nije ispoštovana procedura“, rekao je Džonston.
Prema njegovim riječima, sadašnji stav Ministarstva finasija je da nakon što Stručni savjet Agencije revidira procjene troškova, na osnovu sadašnjeg pravilnika, da su spremni ponovo razmotriti i eventualno odobriti.
Džonston je izrazio nadu da će primjena Pravilnika, nakon što se ispuštuje procedura, početi 2017. godine.
„Ova politika lijekova vezano za regulisanje njihove cijene putem pravilnika, je samo jedna od politika lijekova koja se provodi na nivou BiH, odnosno samo prvi korak u reformi, čiji bi krajnji cilj trebalo da bude povećanje i dostupnosti i pristupačnosti /u finansijskom smislu/ lijekova“, dodao je Džonston.
Prema njegovim riječima, na entitetskom nivo se utvrđuju maloprodajna marža na lijekove, politika refundiranje od strane zavoda za zdravstveno osiguranje, esencijalna lista lijekova, te generalna politika konkurencije.
„Maksimalna veleprodajna cijena lijekova je samo prvi korak u kontroli cijene lijekova na tržištu BiH, neki drugi ‘koraci’ se čine na nivou entiteta, gdje se može uticati na visinu marže, a tu je i konkurencija“, rekao je Džonston.
Prema njegovim riječima, bitno je stimulisati nabavku kvalitetnih lijekova po niskim cijenama, a reforma nabavke lijekova je samo jedan dio reforme zdravstvenog sistema u BiH.