Zbog nepostojanja Pravilnika o cijene lijekova BiH godišnje gubi i do 100 miliona KM, a njeni građani plaćaju najviše cijene lijekova u regionu.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak kaže da su usvajanje ovog Pravilnika i donošenje esencijalne liste lijekova prioriteti Agencije na čijem je čelu.
U razgovoru za MONDO zamolili smo Zolaka da nam objasni zbog čega je toliko važno što skorije donošenje Pravilnika o načinu kontrole cijene lijekova.
"Donošenje je bitno jer će se sa njim odrediti maksimalna veleprodajna cijena, a samim tim znaće se granice do kojih cijene lijekova mogu da idu. U BiH do sada te granice nije bilo, tj. granica je bila ono što firme same smisle - kupe za marku, prodaju za tri, a sve je to bilo u skladu sa zakonom.
Donošenje Pravilnika o cijenama lijekova promijeniće tu praksu, samim tim ograničiti gornju cijenu, ali će firme shodno tržištu i dalje nastaviti svoje utakmice. Ispod te maksimalne cijene ostaviće im se, kao i u svim drugim zemljama koje imaju Pravilnik, dovoljno prostora da se nadmeću i ostvaruju profit.
To je najbitnije zbog onih lijekova koji idu na racept, jer će tada ostajati značajna količina novca zdravstvenim fondovima, tj. državi, pa će se taj novac moći iskoristiti na nešto drugo što sada fali, poput nekih skupih terapija za koje sada nema novca. A, novca nema jer ekstra profit odlazi u džepove proizvođača i veleprometnika."
Tržište lijekovima u BiH procjenjuje se na nešto više od pola milijarde KM, od čega je učešće domaćih proizvođača oko 90 miliona, a učešće stranih proizvođača i veletrgovaca oko 430 miliona KM. Zamolili smo Zolaka da nam kaže kada bi Pravilnik o cijenama lijekova mogao da se nađe pred Savjetom ministara BiH?
"Usvajanje Pravilnika nije jednostavno kako izgleda. On je u proceduri, iako se njegovo donošenje sve ove godine, na suptilan način, sabotiralo. Stalno je tu, ali nikada nije zaživio. I sada je u proceduri, a stalo je do Ministarstva finansija BiH. Tražili smo par urgencija, na njih još nismo dobili odgovore, spominju se neke neispoštovane procedure. Tražili smo da nam objasne koje su to procedure, još uvijek nismo to dobili.
Danas je otišla još jedna urgencija, kako za Pravilnik o cijenama, tako i za esencijalnu grupu lijekova na nivou BiH, koja treba da se donese kao i u svim normalnim zemljama, kako bi se znalo šta je to što država BiH daje u osnovnom paketu svojim građanima prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije.
Kako god to izgledalo da je pravilnik gotov i da je već krenuo u proceduru, sada se javljaju određeni problemi. Radi se naravno o interesnim grupama, koje možemo podijeliti u dvije - domaći proizvođači i strani proizvođači, tj. veletrgovci.
Zadnjih nekoliko dana javljaju se predstavnici određenih grupa koje iskazuju svoje nezadovoljstvo postojećim Pravilnikom. Vidjećemo šta je moguće u kratkom vremenskom roku uraditi sa postojećim nacrtom Pravilnika kako bi se pomirili svi ti stavovi.
Pritisak raste na Agenciju i na mene kao predstavnika Agencije, jer su predstavnici raznih farmaceutskih kuća vidjeli da se sa Pravilnikom ovaj put ozbiljno misli. I to je, na kraju krajeva i bilo za očekivati jer donošenje Zakona će nekome donijeti dobro, što ne mora biti dobro za nekoga drugog.
O nekom konkretnom datumu usvajanja Pravilnika o cijeni lijekova još uvijek nema govora. Evo, sada baš krećemo u krug konsultacija sa domaćim proizvođačima, da se vidi kakve oni imaju primjedbe. Iz dosadašnjih kontakata proističe da oni imaju prilično krupne zamjerke na postojeći Pravilnik.
O ovome svemu bilo je, a biće i još više, riječi na sastancima sa ministrom civilnih poslova BiH Adilom Osmanovićem, koji je na istoj liniji kao i ja, a to je da se Pravilnik mora donijeti u što skorije vrijeme. Na kraju krajeva, to je jedna od stvari zbog kojih sam i došao ovdje."
Zbog čega je važno donošenje esencijalne liste lijekova na nivou BiH?
"Svjetska zdravstvena organizacija daje preporuke za esencijalne liste, koje se razlikuju od zemlje do zemlje, za određen broj lijekova koje država koja drži do zdravlja svog stanovništva, mora da obezbijedi. To je osnovni paket, koga mi trenutno nemamo. Sada smo u situaciji da se esencijalne liste razlikuju u Federaciji BiH, RS, od kantona do kantona. Neko ima interes da stavi jedan lijek, drugi da izbaci, itd.
Nova esencijalna lista lijekova moraće da se provodi na nivou BiH. To će biti osnova, a ko bude imao više novca moći će na to da doda neke druge lijekove."
Zbog čega su cijene lijekova u BiH daleko više nego u Srbiji? Na primjer lijek "Zilt", za regulisanje cirkulacije kod starijih osoba, košta četiri evra u Srbiji, dok je u BiH oko 16 evra.
"Najveća razlika u cijenama lijekova jeste između Srbije i BiH zato što je Srbija političkim odlukama krenula u snižavanje cijena medikamenata. Za standard i zdravlje stanovništva to je dobro. Što se tiče zemalja u našem okruženju Srbija ima najniže cijene lijekova, a potom ide Hrvatska... To su referentne zemlje po kojima smo planirali da izračunamo srednju cijenu koju bi imali za BiH. Znači, ta cijena bi bila maksimalna, a ispod će moći da ide kako god ko hoće.
Slovenija je najskuplja, Hrvatska je negdje u sredini, a Srbija je zbog svoje trenutne populističke politike odlučila da ide u korist građana, obarajući cijene lijekova.
To je sa jedne strane dobro za građane, ali nije dobro za njihove proizvođače lijekova, jer ih ostavlja bez posla, tj. sa minimumom profita i to može vrlo lako u narednom periodu da dovede do urušavanja domaćih farmaceutskih firmi. Tu se takođe mora naći neki balans, tj. izaći u susret i jednima i drugima.
Takođe, u Srbiji je sve jednostavnije, oni imaju jednu vlast i ono što dogovore se sprovede praktično odmah. Mi imamo 13 vlasti, tako da je njihov recept vrlo teško, gotovo nemoguće primijeniti kod nas."
Na kraju razgovora za MONDO zamolili smo Aleksandra Zolaka da prokomentarišete pojedina stavove o njegovoj navodnoj nekompetentnosti za mjesto direktora Agencije za lijekove BiH.
"Što se tiče Agencije, na njenom čelu može da bude onaj ko ima medicinski ili farmaceutski fakultet, što ja ispunjavam. Podsjećam da sam imenovan za 'vršioca dužnosti', što znači da sam prelazno ili privremeno rješenje. Što se samog konkursa tiče, one stavke koje su tražene ja sam dostavio, između ostalog i o radnom stažu i o rukovodećem iskustvu.
Svako ko gubi ima pravo da se ljuti. Bivša direktorica bila je u tehničkom mandatu tri godine i nikome to nije smetalo, pogotovo ne režimskim medijima, poput RTRS-a, koji prednjače u insinuacijama i obmanjivanju ljudi. Pogotovo ako kad se uzmu u obzir imenovanja iz njihovog dvorišta - znamo gdje je RTRS i na koje zgrade on gleda, pogledajte samo kakvih je imenovanja tu bilo, oko kojih su oni šutali.
Sada su se zakačili za moje imenovanje, a ono što oni tvrde definitivno neme uporišta. Potpuno sam ispravan što se tiče imenovanja i kompetentnosti, odnosno osnovnih uslova koje neko treba da ispunjava da bi bio na ovom mjestu."
Pratite MONDO i na Facebooku, Twitteru ili Instagramu...
