Iako je u cijeloj BiH ekonomija godinama zapostavljana tema, situacija u Federaciji BiH u ovom pogledu ipak je neznatno bolja nego u Srpskoj, tvrde ekonomisti.
Upozoravaju da ćemo na značajniji privredni napredak u entitetima morati da čekamo sve dok domaće vlasti ne shvate da bavljenje nacionalizmom nikom neće donijeti ništa dobro, piše Euroblic.
Ekonomista Fuad Kasumović ističe da je jedan od pokazatelja loše ekonomske situacije u RS znatno veća zaduženost u odnosu na FBiH.
"RS se zadužuje po duplo većim kamatama i težim uslovima. S druge strane, u FBiH parlament pet mjeseci ne radi, tako da Vlada ne može da sprovede nijednu reformu. Dakle, u totalnom smo ekonomskom ćorsokaku. Suština u ovoj državi je da se samo “jaše” na nacionalizmu", ističe Kasumović.
Dodaje da je ekonomski opstanak baziran na zaduživanju, te da se o ekonomiji priča, ali samo formalno.
"Tačno je da je ekonomija apsolutni prioritet entitetskih vlada unazad dvije decenije, ali samo u priči, tako da još nismo dočekali bilo kakav značajniji privredni napredak. Nije nikakvo umijeće još zadužiti i RS i FBiH, ali pitam se dokle ćemo moći tako. BiH se svake godine zaduži za oko 600 miliona KM, a novac u najvećoj mjeri odlazi za finansiranje džinovskog birokratskog aparata na svim nivoima vlasti.
Drugo je zaduženje za infrastrukturne projekte, jer je njima predviđeno da kredit ide u tu namjenu. Međutim, sva ostala zaduženja kod MMF, komercijalnih banaka, trezorskih zapisa, sporna su. Prva stvar koja nam treba je reforma javne uprave, koja je definitivno najveći trošak. Nažalost, od administracije pravimo stranačku vojsku, a od države socijalnu ustanovu. I u RS i u FBiH političari zapošljavaju ljude isključivo zbog toga da bi dobili što više glasača. Kredite dižu da im obezbijede plate, a narod je tu da ih vraća", kaže Kasumović.
Da je ekonomska situacija ipak lošija u Srpskoj nego u Federaciji BiH slaže se i ekonomista Zoran Pavlović.
"Koliko god je skuplja administracija u FBiH, koja je podijeljena na kantone, još uvijek su kantoni mali centri u kojima se krađa nekog iz vlasti završava zatvorom. S druge strane, u Srpskoj nikada niko nije odgovarao ni za šta. Kantoni, koji su skupo rješenje u političkom smislu, u ekonomskom pogledu ipak su dali mnogo bolji rezultat, od onog koji je ostvarila RS koja je centralizovana. U Srpskoj je sve podignuto na nivo Vlade, pa opet nije jasno da li nam je predsjednik premijer ili ministar ili biznismen, jer je sve manje-više u jednom čovjeku koji vrlo efikasno radi za sebe i svoju ekipu", ističe Pavlović.
Pored toga, RS je znatno zaduženija od FBiH, što je takođe pokazatelj veće zavisnosti njenih građana i ekonomije od kredita. Kada se uporedi pojedinačna zaduženost, stanovnik Federacije BiH zadužen je 2.400, a Srpske 4.600 KM, ili skoro duplo.
"Za teške poslovne okolnosti koje vladaju u BiH potrebno je mnogo stručnjaka, vještine, iskustva, znanja, kako bi se pokrenuo zaustavljeni točak privredne aktivnosti i razvoja. Odgovornosti vlada su sve veće kako je ekonomska situacija sve lošija, i to je alarm koji traži angažovanje najboljih i najsposobnijih koji će da okrenu situaciju.
Naši političari, svjesni da nemaju ta znanja, vještine i struku, ne žele da angažuju eksperte da to urade umjesto njih, kad već oni ne znaju. Posvetili su se razvijanju nacionalnog folklora, međusobnih svađa i pričom o ugroženosti, kako građani ne bi mogli da primijete da su svakog dana sve siromašniji, te da nam sve više mladih odlazi. Svako radi samo za svoj lični interes", ističe Pavlović.
Podsjeća da je zadatak ljudi koji su izabrani da svojim radom doprinesu boljem i lagodnijem životu građana.
"Od kada je 2007. godine ukinut porez na promet, koji se plaćao tek kada se roba naplati, pa uveden sistem indirektoog oporezivanja, odnosno PDV, koji se naplaćuje unaprijed, došlo je do rasta prihoda u budžetima. Vlade su odjednom doživjele da para ima koliko treba, a o poslovnom ambijentu nije se vodilo računa. Međutim, veoma brzo je nastupila velika svjetska ekonomska kriza, koja je pogodila i BiH. Para je nestalo, pa je rješenje nađeno u zaduživanju. Zato smo danas tu gdje jesmo, bez privredne aktivnosti i zaduženi do grla", kaže Pavlović.
Dug Srpske 5,3 milijarde
Ukupan dug Republike Srpske krajem prošle godine bio je 5,3 milijardi KM. Javna zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je oko 11,5 milijardi KM, od čega je spoljni dug oko 8,2 milijarde KM, a unutrašnji oko 3,3 milijarde KM.
U ukupnom unutrašnjem dugu Republika Srpska učestvuje sa 65,74 odsto, Federacija BiH s 33,63 posto, te Brčko distrikt sa 0,63 posto.
Olakšavajuća okolnost u Republici Srpskoj su niže stope poreza i doprinosa na plate. U Republici Srpskoj zbirno iznose 33 odsto bruto plate, dok su u FBiH 41,5 odsto.
