Ove sedmice vam predstavljamo recept za jedan zanimljiv čokoladni kolač - čili čokoladna lava!
Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg doba. Djelo je Conrada J. van Houtena, koji je1828. g. patentirao hidrauličnu presu za mrvljenje zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah.Englezisu1847. godine otkrili kako taj prah da miješate sa šećerom i rastopljenim kakaomaslacem. Upravo tu leži tajna prve čokolade za jelo. Godine 1875. ŠvicaracDaniel Peter je eksperimentirao smlijekomkao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu. Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i1879. godine Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) je napravio čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").
Svakako, istorija čokolade seže puno dalje od 19. vijeka. Pretpostavlja se da suOlmecijoš prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visokorazvijena civilizacijaMajaimala je i boga (Ek Chuah) zaduženog za čokoladu, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. Sa svojih putovanja po Južnoj AmericiKristofor Kolumboje na španski dvor donio i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek ćešpanskikonkvistadorHernán Cortés,kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija, probatiXocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudioastečkivladarMontezumau golemim zlatnim peharima. Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poputvanilijeičilija.
Vremeplov:
1525. Ernan Kortes je španskom kralju donio kakao zrna, koja su potom u španskim manastirima uzgajana u strogoj tajnosti. Čokoladno piće je postalo omiljena poslastica na dvoru.
1606. Antonio Karleti, italijanski trgovac, je uspio da dođe do sjemena kakaoa koje je tajno prenio u Evropu.
1657. u Londonu je otvorena prva prodavnica čokolade.
1660. Marija Antoaneta, austrijska princeza, ćerka Filipa IV, udala se za Luja XVI i sa sobom na francuski dvor dovela posebnog slugu za spremanje čokolade.
1692. Luj XIV je uveo porez na kakao zrno.
1750. čokolada je stigla u Švajcarsku, zahvaljujući italijanskim proizvođačima čokolade i trgovcima.
1765. u Sjedinjenim Američkim Državama, u mjestu Dorčester, počela je proizvodnja čokolade.
1778. u Austriji je nastala „Zaher torta“, prvi kolač od čokolade koji se i danas koristi.
1815. u Holandiji je osnovana fabrika „Van Houten“, u kojoj je kasnije prvi put pronađen način za ekstrakciju kakao butera i obradu kakao praha u obliku u kojem se i danas koristi.
1830. u Švajcarskoj čokolada je po prvi put pomješana sa lješnjakom.
1831. u Engleskoj, fabrika „Kadberi“ je počela sa proizvodnjom čokolade.
1875. Švajcarac Danijel Peter (partner Nestlea) stvorio je mliječnu čokoladu.
Vrste čokolade:
- Čokolada za kuvanje ili nezaslađena čokolada - ne sadrži dodatke poput mlijeka ili šećera.
- Crna čokolada - sadrži veći procenat kakao zrna (minimum 50% kakao dijelova). Ostali sastojci su šećer, vanila, soja lecitin. Smatra se najkvalitetnijom i najzdravijom vrstom čokolade. Crna čokolada se može podijeliti prema procentu kakaa, kakao butera i šećera. Ukoliko sadrži najmanje 15% tečnog kakaa i isto toliko kakao butera, a minimum ukupne količine kakao dijelova je 60%, onda spada u slatke čokolade. Ukoliko je procenat tečnog kakaoa najmanje 35% i isto toliko kakao butera i šećera, onda spada u gorke čokolade.
- Mliječna čokolada - sadrži iste sastojke kao i crna, ali se dodaje i mlijeko u prahu, čiji kvalitet zajedno sa procentom kakao delova određuje kvalitet. Smatra se da mora imati minimum 30% kakao dijelova.
- Bijela čokolada - sadrži sve sastojke kao i mliječna, osim što ima kakao buter, a ne kakao masu. Kvalitetna bijela čokolada mora imati minimum 26% kakao dijelova, odnosno kakao butera.
Bilo da je crna ili bijela, gorka ili slatka, sa dodacima ili ne, jedno je sigurno – čokolada je savršenstvo koje se pretače iz zrna kakaa do najljepših zrnca uživanja.
Potvrđeni afrodizijak nam ovaj put dolazi u vatrenoj kombinaciji topljene čokolade i ljutog čilija.
Lava kolač
Uz dodatak čilija, on postaje idealna kombinacija za zimske, hladne večeri. Vrijeme je da zapalimo strasti!
Potrebne namirnice:
- Tamna čokolada 0,150 kg
- Maslac 0,150 kg
- Jaja 0,150 kg ( 4-5 kom )
- Žumanca 0,075 kg ( 2-3 kom )
- Šećer u prahu 0,150 kg
- Brašno 0,045 kg
- Kakao prah 0,045 kg
- Mrvljeni keks 0,050 kg
- Čili papričica po želji
- Čili prah po želji
Priprema:
Zagrijati rernu na 190oC, kalupe za lava kolač dobro namazati maslacem i zidove obložiti mrvljenim keksom.
Na pari rastopiti čokoladu, maknuti sa grejnog tijela i dodati maslac isjeckan na kockice te dobro izmješati. Sastaviti jaja i žumanjak, dobro izmutiti i kroz cjediljku dodati u smjesu topljene čokolade i maslaca. Suve sastojke sastaviti (šećer, brašno, kakao prah i čili prah) te ih prosijati u čokoladnu smjesu. Po želji u smjesu dodati i isjeckanu čili papričicu. Ovako pripremljenu smjesu sipati u kalupe (ne puniti do vrha jer prilikom pečenja nadolazi) i peći od 6 do 8 minuta (u zavisnosti od veličine kalupa).
Lava kolač treba da se peče toliko dugo da vanjski krajevi budu hrskavi a unutrašnjost kolača da ostane tečna. Kolač servirati u duboki tanjir, po želji uz sladoled od vanilije. Ukrasiti čilijem i poslužiti dok je toplo.
Čitamo se uskoro, da zakuvamo!