• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Prve bazilike na području Banjalučke eparhije potiču još iz 4. vijeka (VIDEO)

Autor Siniša Stanić

Prve bazilike na teritoriji Banjalučke eparhije sagrađene su još u 4. vijeku, a o tome svjedoče ostaci sakralnih građevina na području Banjaluke (Ramići i moguća bazilika na Kastelu), Prijedora (Zecovi), Laktaša (Bakinci), Novog Grada (Blagaj) i Kotor Varoši (Šiprage).

 Prve bazilike na području Banjalučke eparhije potiču još iz 4. vijeka (VIDEO) Izvor: Printscreen

Ovo se, između ostalog, može pročitati u prvoj monografiji o sakralnoj arhitekturi Banjalučke eparhije štampanoj povodom 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i 120 godina od osnivanja Banjalučke eparhije.

Izdavač monografije "Sakralna arhitektura Banjalučke eparhije na njenom sadašnjem prostoru od Milanskog edikta do kraja srednjeg vijeka" je Arhiv Republike Srpske i Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske, a izdavanje je pomogao Republički sekretarijat za vjere Vlade Republike Srpske.

Autori monografije su Slavoljub Lukić, doktor teologije, Bojan Vujinović, master arheologije, i Marko Janković, master istorije.

Izvor: Knjiga

Monografija je podijeljena na četiri cjeline: "Crkvene prilike na području sadašnje Banjalučke eparhije od apostolskog doba do Berlinskog kongresa 1878. godine", "Bazilike na prostoru sadašnje Banjalučke eparhije", "Aktivni manastiri" i "Ugašeni manastiri – manastirišta i crkvišta, a svako od poglavlja je zaokružena cjelina i može stajati samostalno.

U uvodnom dijelu predstavljene su crkvene prilike od apostolskog doba do Berlinskog kongresa 1878. godine, ne samo na području koje sada administrativno pripada Banjalučkoj eparhiji već i na širem prostoru Bosanske Krajine, oblasti kojoj su prethodile srednjovjekovne administrativne cjeline Donji Kraji i Jajačka banovina.

Prve bazilike na teritoriji Banjalučke eparhije sagrađene su nakon Milanskog edikta, u drugoj polovini 4. i prvoj polovini 5. vijeka. O tome svjedoče materijalni ostaci sakralnih građevina pronađenih na području Banje Luke (Ramići i moguća bazilika na Kastelu), Prijedora (Zecovi), Laktaša (Bakinci), Novog Grada (Blagaj) i Kotor Varoši (Šiprage).

Izvor: Printscreen

Na području Banjalučke eparhije danas ima šest aktivnih manastira: Gomionica, Krupa na Vrbasu, Moštanica, Liplje, Stuplje i Osovica. Svaki od manastira predstavljen je sa posebnom pažnjom i posvećeno mu je jedno potpoglavlje u monografiji. Pored istorijata, zapisane su i mnoge zanimljivosti i narodna predanja koja se vežu za ove manastire.

U posljednjem poglavlju prikazana su manastirišta i crkvišta koja u srpskoj istoriografiji do sada nisu imala zapaženo mjesto. Najstariji materijalni tragovi srednjovjekovnog manastira na području Banjalučke eparhije pronađeni su u Gornjim Kijevcima, na lokalitetu Manastirište-Karanovac, i dovode se u vezu s periodom XIII vijeka, dok tragovi srednjovjekovne nekropole formirane oko manastirske crkve ukazuju i na raniji period, tj. XI i XII vijek.

Sva poglavlja bogato su ilustrovana fotografijama, koje prate osnovni tekst. Pored zaključka na srpskom jeziku, monografija sadrži i zaključke na engleskom, ruskom, njemačkom i grčkom jeziku. Recenzije potpisuju prof. dr Goran Latinović i msr Dejan Došlić, istoričari, te dr Slavko Ciglenečki, arheolog.

...
Izvor: YouTube

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop