Naš prvi predak koji je "zagospodario varjačom" bio je homo erektus koji je živio prije 1,9 miliona godina.
Umjeće kuvanja i prerade namirnica omogućilo je homo erektusu, neandertalskom čovjeku i homo sapiensu da ostvare evolucijski napredak i odvoje se od šimpanzi i drugih primata, objašnjavaju istraživači sa Harvarda čija je studija objavljena u Analima američke nacionalne akademije nauka.
Analizom DNK, kutnjaka i tjelesne mase primata, modernih ljudi i 14 izumrlih hominida, autori istraživanja su uspjeli da odrede trenutak kada je čovjek počeo da kuva.
"Pripremanjem hrane uz pomoć pribora i vatre, čovjek je unosio više kalorija koje su mu davale više snage, omogućavale duži život i znatno skraćivale vrijeme potrebno za ishrenu. Samim tim je došlo do smanjenja veličine kutnjaka, dok se tjelesna masa uvećavala", piše u Analima američke nacionalne akademije.
Do promjene u evoluciji prehrambenih navika u ljudskoj vrsti došlo je početkom pleistocena, doba koje je trajalo od prije dva i po miliona godina do prije 11.700 godina.
"Naši rezultati pokazuju da je smanjenje kutnjaka prije svega posljedica prilagođavanja kuvanoj i obrađenoj hrani što je značajno smanjilo vrijeme hranjenja", navodi se u studiji.
(Tanjug)