Srpsko jezičko blago na Internetu

Prvi javni onlajn servis za srpski jezik uvaženog lingviste mr Milorada Simića, dugogodišnjeg saradnika Instituta za srspki jezik SANU i urednika rečnika SANU, od sada je dostupan svim korisnicima interneta, i to besplatno, na adresi www.srpskijezik.com.

Ovaj veliki projekat na kojem je Simić radio dvije protekle decenije na internetu je postavljen  pod znakom Srpske digitalne biblioteke u izdanju "Srbosofta".

Na pomenutoj adresi nalaze se korektor i konvertor iz programskog paketa, zatim Pravopisni riječnik od 123.000 obrađenih riječi, kao i veliki Riječnik srpskog jezika od 307.000 riječi i oko 11.000.000 pretraživih oblika riječi.

Izradu Rječnika srpskoga jezika je svojim sredstvima, sredstvima dobrotvora i prijatelja, sa ekipom plaćenih saradnika i entuzijasta, organizovao i uradio Simić. I sada ga je, vjerovali ili ne, stavio na korištenje srpskom narodu, piše "Press RS".

"Mnogi godinama kukaju nad srpskim jezikom, ali ja nisam. Vrijedno sam radio dvadeset godina na ovom projektu i dajem ga svima na korištenje, kao moju odbranu srpskoga jezika. Jer, srpski jezik je kulturno dobro koje moramo da očuvamo i odbranimo, a ovo je moj doprinos toj ideji. Neposredna korist ovog paketa je očigledna za one koji ga već primjenjuju jer je priprema teksta olakšana i ubrzana, po mišljenju nekih i 50 odsto.

Međutim, paket RAS ima i širi značaj. On nas uvodi u pismenost trećeg milenijuma, u kompjutersku pismenost. Narodi koji ne budu imali svoj jezik u elektronskom zapisu smatraće se nepismenima i varvarima. On je prvi korak da se spriječi rastakanje i erozija srpskog jezika. Sada je naš jezik stavljen pod kontrolu lingvista i sada počinje njegova nova epoha. Zbog brojnosti personalnih kompjutera, paket je idealno sredstvo za objedinjavanje srpskog kulturnog prostora i za normiranje srpskog jezičkog izraza.

Treba spomenuti i to da se gotovo na svim slavističkim katedrama u svijetu, gdje je proučavan srpskohrvatski jezik, sada uči hrvatski jezik. Ako ovako bude nastavljeno, u svijetu će biti izbrisano i srpsko ime i srpski jezik. To bi bilo katastrofalno. Može se desiti da se privremeno izgube teritorije, da se prepolovi stanovništvo, da se izgube materijalna dobra, sve su to gubici koji se mogu nadoknaditi. Ali, ako se izgubi jezik, to je kraj. Moramo svi da postanemo svjesni činjenice da nam je jezik posljednja odbrana", kaže Simić.

Programski paket RAS, koji je Simiću bio kamen temeljac za gradnju digitalnog svijeta srpskog jezika, moguće je koristiti u najsavremenijoj informatičkoj tehnologiji, u tehnologiji "oblaka", dostupnoj sa svih operativnih sistema i svih uređaja koji imaju izlaz na internet. 

Ovaj paket donosi više od 3.250.000 oblika riječi, konvertor za preslovljavanje i najpotpuniji Pravopisni rječnik srpskoga jezika i Rječnik srpskog jezika, koji sadrži neprocjenjivo leksičko, jezičko i kulturno blago.

Nakon stvaranja RAS-a, na njega su dozidani drugi programi, među kojima su korektor od 2.350.000 riječi, konvertor, zatim digitalizovana rječnička vertikala od 12. do 21. vijeka: "Rječnik iz književnih starina srpskih" velikana jezika, kakav je Đuro Daničić, a onda Vukov "Srpski rječnik" i "Rječnik srpskog jezika" od 307.000 riječi i više od 11.000.000 pretraživih oblika riječi sastavljen od 18 tomova Rječnika SANU i tri toma Rječnika Matice srpske. Na kraju, dodat je i Pravopisni rječnik srpskoga jezika, kritičko izdanje srpskih pravopisa od 1960. do 2010. godine.

Uz Simića, na stvaranju servisa srpskoga jezika radio je i Vladimir Simić, dok je za softverska rješenja zadužen Nedeljko Kuduz.

Prvi program RAS je nastao iz potrebe izdavačkih i grafičkih kuća kojima je bio potreban domaći program koji bi dijelio rječi na kraju reda. Tako je nastao "hifenator", koji rastavlja riječi na slogove, a koji je od tada stigao do Sentandreje, Zagreba, Banjaluke, Sarajeva, Kumanova i Toronta, Amerike i Australije. Koristi ga i jedan broj rimokatoličkih župnih ureda.

"Poslije RAS-a, došao je na svijet program za automatsku ekavizaciju i ijekavizaciju tekstova, koji je riješio dvojnosti izgovora. Ova dva programa bila su uspješna priprema za veći, teži i dugotrajniji posao, za srpski korektor, čija je izrada trajala četiri godine. Bio je to moj rovovski rat, bez odmora, bez umora. Bavio sam se srpskim riječima, unosio ih u kompjuter, razvrstavao, obrađivao i svakoj određivao rang u jeziku i šifru njene promjene. Unosio sam tu i srpski imenoslov, imena, prezimena i imena mjesta koja su tih dana gorjela u plamenu. Činilo mi se kao da nešto radim što sam već ranije radio. Kad su Vuka pitali zašto je u svoj 'Srpski rječnik' unio srpska imena, rekao je: 'Ako propadne srpski narod, neka se zna kakva su u Srba imena bila', objasnio je Simić.

Da bi paket bio cjelovit, smatra Simić, potrebno je uraditi kompjuterski pravopis sa popularnom gramatikom. Dobar dio posla je već završen, a preostalo je da se napišu gramatička objašnjenja uz pojedine klase problema i da se omogući da se takav program koristi kao sredstvo za učenje i tako dalje.

"Predstoji još rad na kompjuterskom rječniku srpskoga jezika, koji će funkcionisati kao bazični, kao rječnik sinonima, kao rječnik antonima, homonima, kao najpotpunija kolekcija pojedinih terminologija. U tome rječniku imaćete sve strane riječi kojima se može naći zamjena u našem jeziku. Ni u tom poslu nismo na početku. Da bi paket pružao kompletnu uslugu korisniku, neophodno je uraditi programe za transkribovanje stranih riječi izvorno napisanih. Ovo je veliki problem i za lektore i za čitaoce", kaže Simić za "Press RS". 

(MONDO)