U Narodnom muzeju u Beogradu od 12 do 20 časova svi zainteresovani će moći da vide Miroslavljevo jevanđelje.
S obzirom na starost spisa i posebne uslove u kojima mora da se čuva Miroslavljevo jevanđelje izlaže se samo deset puta godišnje, a danas je jedan od tih dana.
Zbog krhkosti ovog izuzetnog umjetničkog predmeta on zahtijeva posebne uslove za čuvanje. Izložen je u posebnoj vitrini, u zamračenoj prostoriji u kojoj su kontrolisani temperatura, vlažnost vazduha i jačina svjetlosti. Snimanje i fotografisanje nije dozvoljeno da ne bi došlo do eventualnog oštećenja predmeta.
Miroslavljevo jevanđelje se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu pod inventarskim brojem 1536. Pisano je na pergamentu i ima 181 list; u kožnom je povezu. Jedan od listova (br. 165), koji je ruski vladika Porfirije Uspenski odnio 1845-46. godine iz Hilandara, čuva se u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Zapis na posljednjem, 181. listu Jevanđelja govori da ga je poručio humski knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje. Miroslavljevo jevanđelje je, vjerovatno, bilo namijenjeno njegovoj zadužbini – episkopskoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bijelom Polju na Limu, a pretpostavlja se da je tamo moglo biti ispisano i ilustrovano.
Iz zapisa na posljednjem listu se saznaje i ime đaka Gligorija, koji se potpisao na još jednom mjestu u knjizi, na listu 178, ovaj put kao Grigorije. U nauci su postavljene različite hipoteze o njegovoj ulozi u nastanku Jevanđelja. Smatra se da je mogao biti pisar ili minijaturista.
Miroslavljevo jevanđelje je pisano na staroslovenskom jeziku, srpske redakcije i raške ortografije. Po svom sastavu je jevanđelistar – bogoslužbena knjiga koja ima dijelove četiri jevanđelja raspoređene prema redoslijedu čitanja u toku crkvene godine. Osim jevanđeoskog teksta, ispred svakog čitanja ima ispisane alilujare.
Jevanđelje se izlaže u okviru izložbe "Zavjeti i poruke. Stefan Nemanja - devet vijekova" koja traje do 1. marta 2014. godine.
(MONDO, Foto: Narodna biblioteka Srbije)