Da li se sve svelo na pljačku ili još ima ljudskosti u ovome svijetu, saznaćete ako pogledate predstavu "Kandilo u rozarijumu", autora Tihomira Stevanovića, u režiji Gorana Damjanca, čije je premijera u petak u Narodnom pozorištu RS.
Riječ je o praizvedbi ovog pozorišnog komada, a u pitanju je ljudska priča o altruizmu i ljubavi prema čovjeku, sa druge strane priča o zavisti, mržnji, pohlepi...
Jevrejska porodica Minh početkom 20. vijeka dolazi u područje Paraćina, gdje otvaraju rudnik, sa idejom da stvore grad, svojevrsnu "utopiju" na Rtnju.
Režiser Goran Damjanac kaže da, iako je ovo priča o stvarnim ljudima i događajima, na kraju je ispalo da je to manje istorijska priča, a više priča o univerzalnoj borbi dobra i zla.
"Komad se ne bavi holokaustom, nego je on više priča o pojavi fašizma, njegovim posljedicama i u okviru tog sistema - zloupotrebama. Ovo je priča o fašizmu, ali kao o sredstvu za podmirivanje gramzivosti. Tretirali smo fašizam kao sistem pljačke."
Autor i glumci na isti način tretirali su i dolazak komunista nakon Drugog svjetskog rata, odnosno ljude koji su koristili tu ideologiju za lično bogaćenje i pljačku. Greta Minh u jednom dijelu predstave kaže: "Sve se svelo na pljačku".
"Kontrapunkt priči o fašizmu je priča o utopiji, priča o jevrejskoj porodici koja dolazi iz Moravske na Rtanj, za koji postoje čitave legende, od toga da čarobnjak živi ispod planine, do toga da se tu nalazi piramida koju su posjetili i napravili svemirci.
Jevrej Samuilo Minh sagradio je štofaru u Paraćinu, a jednog dana, sasvim slučajno, sjedeći u kafani neki seljak mu je ispričao da 'kada zapali vatru, gori mu zemlja'. Samuilo je nakon toga otkrio da je cijelo područje prebogato kamenim ugljem, pa je odlučio da otkupi tu zemlju, dovede stručnjake i otvori rudnik.
Ideju nastavlja njegov sin Julijus, sa svojom ženom Gretom. Oni pokušavaju da stvore grad na Rtnju, jednu utopiju.
Ta priča je važnija od priče o pljački, jer takvih slučajeva u srpskoj istoriji nema puno. Na žalost, Minhovi više ne žive u Beogradu, sada su po Australiji, Americi, Kanadi, Evropi, ali su bili veliki ktitori, dobrotvori i definitivno ulaze u legendu i istoriju Rtnja", kaže režiser Damjanac.
Gordana Milinović, koja u predstavi igra Gretu Minh, kaže da je rijedak slučaj da glumica poslije deset godina provedenih u penziji dobije jedan ovakav zadatak.
"Dopao mi se tekst i lik koji igram, a sastav ekipe je takav da ne znam s kim mi je bilo ljepše da radim. Komad se vrlo često za vrijeme nastajanja 'otima' reditelju i glumcima, a u ovom slučaju sve je išlo glatko."
Sa njom se slaže Vladimir Đorđević, koji u predstavi igra Julijusa Holika.
"Cijeli proces stvaranja predstave prošli smo bez nepotrebne filozofije. Sve se svodi na to da li će publika na kraju povjerovati ili ne. U ovom slučaju nije došlo do 'zamora materijala', sve je teklo glatko, i mogu da kažem da mi je ovo jedan od najboljih procesa rada koje sam do sada doživio", kaže Đorđević.
Goran Jokić, koji u predstavi igra Rajkovića, saglasan je sa kolegama da je proces nastajanja predstave bio bezbolan i lak.
"Na to bih još dodao i riječi Momčila Nastasijevića koji kaže da sva velika umjetnička djela nastaju lako, sama od sebe. Tako je i ovaj pisac lako napisao komad, jer je imao dobru temu i iskrenu, poštenu namjeru.
Tekst je o stvarnim likovima, ljudima koji su doprinijeli razvoju Rtnja, Paraćina i tog dijela Srbije, koji su osnovali škole, bolnice, Sokolski dom, bioskop... Igrati takve likove bila je velika čast", kaže Jokić.
Glumačka ekipa u ovom komadu je spoj mladosti i iskustva - student 3. godine glume Aleksandar Ristanović u predstavi igra Ivu Andrića, što mu je prva uloga u životu, dok Gordana Milinović ove godine proslavlja 50 godina rada u pozorištu.
Predstava će biti izvedena u petak 5. decembra na Sceni "Petar Kočić", sa početkom u 20.30 časova, a prva repriza je predviđena u ponedjeljak 8. decembra sa početkom u 20.30 časova.
Tihomir Stevanović
KANDILO U ROZARIJUMU
Režija i adaptacija: Goran Damjanac
Scenografija: Dragana Purković Macan
Kostimografija: Ivana Jovanović
Kompozitor: Albert Bojan Savić
Dizajn zvuka: Goran Damjanac i Albert Bojan Savić
Jezička adaptacija: Milorad Telebak
Lektori: Milorad Telebak i Nataša Kecman
Prevod na njemački: Kornelia Vidović
Asistent lektora: Jovanka Božović
Asistent reditelja: Dragana Đedović
Uloge:
Greta Minh: Gordana Milinović
Julijus Minh: Dragoslav Ljubov Medojević
Adolf Minh: Đorđe Marković
Aleksandar Minh: Bojan Kolopić
Julijus Holik: Vladimir Đorđević
Milovan Radenković: Ognjen Kopuz
Marija Radenković: Dragana Marić / Maja Kolundžija Zoroe
Rajković: Goran Jokić
Ivo Andrić: Aleksandar Ristanović
Sestrić Adolf: Rok Radiša
Glas radio-spikera (OFF): Dejan Andrić