U Muzeju savremene umjetnosti RS večeras je otvorena izložba "Muzika nepoznatog porijekla" Sigmara Polkea, jednog od najvećih njemačkih poslijeratnih umjetnika.
Polkeovo slikarstvo specifičan je spoj umjetnosti i banalne, svakodnevne kulture, a predstavlja svojevrstan njemački odgovor na američki pop-art.
"Naslovi Polkeovih slika nemaju puno veze sa samom sadržinom, a njegova djela predstavljaju predmete koji su nespojivi jedni sa drugima. Naslovi su nasumice poređane riječi sa kalendara, savjeta za domaćinstvo i reklamnih slogana.
Radi se o kolekciji izreka iz knjižica koje su svojevremeno dijeljene u njemačkim pekarama, a u kojima su se mogli naći praktični savjeti za poslove u domaćinstvu.
Polke je imao nešto što mi Nijemci obično nemamo, a to je smisao za humor, pogotovo smisao za ironiju. Kako djeluje ta njegova ironija? Pa, tako što se različiti faktori na njegovim slikama uopšte ne poklapaju. Polke je na taj način posmatračima oduzeo onaj ugodni smisao - da odmah shvate to što mogu vidjeti. On provocira gledaoce da sami počnu promišljati.
Na jednom intervjuu, kada ga je novinar upitao - da li si ti odabrao baš ono zanimanje koje si želio u svom životu, Polke je odgovorio: 'Ja sam odabrao pogrešno zanimanje, htio sam da budem frizer, uvijek sam želio da uđem u glave ljudima i vidim šta se u njima dešava'", ispričala je na otvaranju izložbe direktor Gete instituta BiH Šarlot Hermelin.
Izložba "Muzika nepoznatog porijekla" je realizovana u saradnji sa Goethe institutom Bosne i Hercegovine i sa Institutom za inostrane poslove Njemačke (IFA). Autor teksta pratećeg kataloga izložbe je istaknuta švajcarska istoričarka umjetnosti, Beatrice - Bice Curiger, koja je 2011. godine bila kustos 54. bijenala u Veneciji.
Kustos izložbe u Banjaluci je Maša Davidović, a izložba će biti otvorena do 26. aprila 2015. godine.
Njemački odgovor na američki pop-art
Sigmur Polke (1941-2010) rođen je u Olješnici, koja pripada današnjoj Poljskoj.
Svoje prvo umjetničko djelo naslikao je sa šest godina - bio je to bombarder, iz kojega su padali kukasti krstovi.
Kao mladić se doselio u tadašnju Zapadnu Njemačku, a 1961. godine upisao je studije na Likovnoj akademiji u Dizeldorfu. Zajedno sa Gerhardom Rihterom i Konradom Lojhom započinje kapitalistički realizam, stilski pravac koji je bio odgovor na američku opčinjenost kapitalizmom i konzumerizmom.
Tokom svog stvaralačkog vijeka, Polke je eksperimentisao s velikim brojem stilova, tema i materijala, a posljednje dvije decenije života bio je fokusiran na istorijske događaje i njihove savremene percepcije.
Dobitnik je brojnih nagrada uključujući i Zlatnog lava za slikarstvo na Bijenalu u Veneciji 1986. Umro je od raka 2010. godine.
Citati Sigmara Polkea
Zvanična definicija stvarnosti i ideja o "normalnom životu", ne znače ništa.
Prilikom stvaranja uvijek preuzimam određeni stepen rizika.
Svjetlost je metafora - postoji zelena svjetlost i crvena svjetlost. Imamo i crnu svjetlost, koja je najopasnija.
Volim sve tačkice. Vjenčao sam se za mnoge od njih. Želim sve tačkice budu sretne. Tačkice su moja braća. I ja sam tačkica.