Nadgrobni spomenici iz Srbije, Crne Gore i BiH mogli bi da se nađu na Uneskovoj listi svjetske baštine, najavili resorni ministri.
Ministri kulture Srbije i Crne Gore Nebojša Bradić i Branislav Mićunović, ministar kulture i sporta FBiH Gavrilo Grahovac i pomoćnik ministra za kulturu RS Irena Soldat Vujanović najavili su incijativu da se stećci predlože za Uneskovu listu svjetske baštine.
Vujanovićeva, koja u Prijepolju prisustvuje manifestaciji "Dani evropske baštine", pojasnila je da je, na inicijativu BiH, dogovoreno da zemlje regiona rade na tome da se stećci obrade i ponude kao zajedničko kulturno dobro tih država i svjedočanstvo o kulturološkoj nepodijeljivosti prostora.
Bradić je na konferenciji za novinare u Prijepolju rekao da tek treba da uslijede dogovori na kojima će precizno biti definisan taj projekat, ali da vjeruje da će se doći do rješenja koje će omogućiti da se zajedničkim snagama određeni projekti, koji se odnose na kulturno naslijeđe i prezentaciju kulture u regionu, učine vidljivijim u svijetu.
"Verujem da će u narednom periodu biti sličnih zajedničkih projekata, što će omogućiti ne samo veći kapacitet svakoj pojedinačnoj kulturi, već će uputiti i važan signal za saradnju u ovom delu jugoistočne Evrope", rekao je Bradić u Prijepolju.
Ministri Bradić i Mićunović, te ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović potpisali su juče u okviru manifestacije "Dani evropske baštine" Prijepoljsku poruku, čime su se obavezali na brigu o zajedničkom kulturnom naslijeđu regiona i Evrope.
Stećci su srednjovijekovni kameni nadgrobni spomenici, negdje sa uklesanim slikovnim ukrasima ili natpisima. Nalaze se na prostorima današnje Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, a javljaju se od 11. do 15. vijeka.
Do sada je pronađeno više od 66 000 stećaka, od čega oko 50 000 na području BiH. U Srbiji se stećci uglavnom nalaze u Raškoj oblasti i u zlatiborskom kraju. Stećci su težine od 100 kilograma do 32 tone.
Najslavniji stećak je Zgošćanski stećak, nađen u okolini Kaknja, i čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. On nema natpis, a zbog izuzetne ljepote neki istraživači smatraju da je riječ o grobu Stefana Drugog Kotromanića.
(Srna)