Poruka na vratima studija BBC-ja: "Prije nego što počneš da snimaš film po romanu, najprije baci taj roman kroz prozor".
Gosti Beogradskog sajma knjiga, grčki pisci i scenaristi Nikos Panajotopulos i Aleksis Stamatis ocijenili su da kinematografija u velikoj mjeri potkrada književnost i pri tome uzima samo najdramatičnije dijelove, dok suštinu zanemaruje, što za posljedicu ima loše filmove.
Govoreći na temu "Knjiga i film" Panajotopulos je skrenuo pažnju na zanimljivu poruku koja piše na vratima BBC-jevog studija u kojoj direktor kaže službeniku da prije nego što počne da snima film zasnovan na romanu, prvo mora taj roman da baci kroz prozor.
Ovim primjerom grčki autor je želio da ilustruje jedini način da se knjiga prevede na jezik filma, pri čemu on poređenje knjige i filma doživljava kao odnos medicine i kulinarstva, među kojima postoji samo jedna veza - oba održavaju čovjeka u životu.
Stamatis se slaže da kinematografija potkrada književnost u pogledu teme i tehnike, ali pri tome primjećuje da postoje rijetki slučajevi kada su "u knjigama sa postmedernom logikom pozajmljeni neki elementi kinematografskog pripovjedanja".
Autor romana "Bar Flober", koji je nedavno kod nas objavila izdavačka kuća "Arhipelag", a po kojoj je napisao i scenario, kaže da su scenario i knjiga, bazirani na istoj temi, dvije potpuno drugačije forme.
"Scenario je priča koja se piše slikama, dok je knjiga priča koja se ispisuje riječima", dodao je on.
"Teško je knjigu pretvoriti u film, imao sam utisak da izdvajajući ključne motive, ubijam svoje čedo", objasnio je svoje iskustvo Stamatis i dodao da nije ni čudo što su filmovi loši, jer adaptacija 400 strana za filmsko platno nije nimalo lak posao.
Stamatis je pohvalio filmske adaptacije Stenlija Kjubrika, koji bira različite žanrove i knjige, dok je Panajotopulos ocijenio da je film "Čitač" Stivena Dardlija "za đubre" za razliku od istoimene knjige Bernharda Šlinke koja je "odlična".
U razgovoru na štandu Grčke učestvovao je i srpski reditelj Nikita Milivojević, koji je sa stanovišta prvenstveno pozorišnog reditelja, rekao da je za njega najvažnije da izabere knjigu koja održava njegov trenutni pogled na svijet i interesovanje, a pisac tada postaje njegova produžena ruka.
On je rekao da mu često prebacuju kako pri adaptaciji romana potpuno izmijeni samo književno djelo, čime je potvdio stav svojih sagovornika da jedini način da se od romana napravi film jeste da se ta ista knjiga "baci kroz prozor".
(Tanjug/MONDO)