Dokumentarni igrani film slovenačkog reditelja Žige Virca “Hjuston, imamo problem” donosi do sada neispričanu priču o svemirskom programu Jugoslavije, a možete ga pogledati u multipleksu "Palas" u terminu od 18 sati.
Ovaj dokumentarno-igrani film razotkriva mit o tajnom dogovoru vrijednom nekoliko milijardi dolara između Jugoslavije i SAD.
Godine 1961. Jugoslavija je imala svemirski program koji je Josip Broz Tito za ogromnu sumu novca prodao Amerikancima, tvrdi mladi slovenački reditelj dokumentaraca Žiga Virc u filmu "Hjuston, imamo problem (Houston, We Have a Problem)". Tito je, tvrdi Virc, u vojnoj bazi Željava izgradio najveći tajni podzemni svemirski centar u Evropi.
U tom centru, naziva "Objekt 505", Jugoslavija je navodno razvila operativnu tehnologiju za let u svemir. Virc navodi da je nakon prodaje programa Amerima, Jugoslavija ostvarila brzi napredak, baziran na tajnim zapisima pionira svemirske tehnologije Hermana Potočnika.
Jugoslovenski svemirski program je, počeo 1948. godine, a Amerikanci su za njega saznali desetak godina kasnije.
"Krajem 1960. godine CIA je otkrila da Jugoslavija već posjeduje operativnu tehnologiju za let u svemir. U martu 1961. godine Jugoslavija je u tajnosti prodala čitav program SAD-u", tvrde autori dokumentarca Boštjan i Žiga Virc.
Dva mjeseca kasnije, maja 1961. godine, predsjednik Amerike Džon Kenedi je najavio da Amerikanci planiraju let na Mjesec.
Radnja filma paralelno opisuje i upoznavanje Ivana Pavića, jednog od inženjera jugoslovenske svemirske posade sa ćerkom koju zbog odlaska na tajnu misiju nikada nije ni upoznao.
Ivan je nakon odlaska u misiju ostao da živi u SAD-u, a susret sa ćerkom organizovan je na hrvatskom opstrvu Pag, gdje je rođen.
Reditelj se kroz mnoštvo arhivskih snimki vraća u doba Hladnog rata, svemirske utrke i NASA-inog slijetanja na Mjesec, te na intrigantan način spaja stvarne i fiktivne događaje ostavljajući gledaocima da sami odluče šta je stvarnost, a šta fikcija.
Na toj prilično TANKOJ liniji, poznati slovenački filozof Slavoj Žižek u filmu postavlja ključno pitanje: “Šta je zapravo istina?”
Film "Hjustone, imamo problem" premijerno je prikazan u martu na slavnom filmskom festivalu Trajbeka u Njujorku.
Film je snimljen u koprodukciji Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Češke i Katara, i riječ je o prvoj HBO produkciji na Balkanu.
Toplo ga preporučujemo jugonostalgičarima, poštovaocima Tita, kao i ljubiteljima razotkrivanja mitova.
Nakon što pogledate dokumentarac predlažemo vam da prošetate do Muzeja savremene umjetnosti RS u Banjaluci i pogledate izložbu "Povratak na Mjesec: Kratka istorija budućnosti" i saznate prave detalje o pomenutim događajima.
A upravo u Muzeju možete vidjeti originalni fragment mjesečevog tla - kamen sa prve ekspedicije na Mjesec, koji je poklon predsjednika SAD-a Ričarda Niksona Josipu Brozu Titu.
Na prijedlog američke vlade 18. oktobra 1969. godine posada svemirskog broda Apolo 11, koju su činili Nil Armstrong, Edvin Oldrin i Majkl Kolins, posjetila je Jugoslaviju. Tokom jednomjesečne misije dobre volje čuveni astronauti su obišli planetu i posjetili 24 grada u 23 zemlje. Jedina komunistčka zemlja koja se našla na tom putu bila je Jugoslavija.
S obzirom na to da su astronauti nosili na Mjesec i poruku predsjednika SFRJ i da je zvanični državni stav prema misiji Apola 11 bio u duhu prijateljstva i priznavanja istorijskog karaktera spuštanja prvih ljudi na Mjesec, ta posjeta bila je više nego dobrodošla.
"Replika kamena sa Mjeseca predstavlja veliku sentimentalnu vrijednost, značajan predmet baštine i naslijeđa bivše Jugoslavije, a pokazuje kakvi su tada bili odnosi Jugoslavije i SAD-a u doba hladnog rata i kada je space race bio u punom zamahu.
Jugoslavija je na poklon dobila razne predmete iz misije koje možete pogledati upravo na izložbi. Tu se nalazi replika plaketa zastava sa Mjeseca, kroz dokumentarni dio vidimo posjetu astronauta Jugoslaviji, imamo film sa njihovim dočekom, originalne snimke slijetanja na Mjesec, Titove fotografije iz 71. kada je posjetio Niksona, kao i skulpturu Radoša Antonijevića nastalu 2015. godine, a koja predstavlja repliku kamena", kazao je za MONDO kustos izložbe Mladen Banjac.
"Zanimljivo je da je Tito tokom posjete SAD-u insistirao da posjeti NASU i tada je od njenog direktora dobio fotografiju sa Apola 8. Kamen do sada nikada nije napustio Beograd jer ga je Tito čuvao u privatnim prostorijama, beogradska publika je imala priliku da ga vidi samo na dva sata 2014. godine u Domu omladine, a inače je čuvan u depou Muzeja Jugoslavije"
Osim kamena, na izložbi možete pogledati i stranice časopisa 50-ih i 60-ih godina koji su pisali o tome kako su tada ljudi zamilšljali budućnost.
Iz tih stranica možete osjetiti priličan optimizam tadašnjih ljudi koji su bili ubijeđeni da više nikada neće biti ratova, da će tehnologija biti upotrebljena samo za medicinske svrhe...
"Izložbu možete pogledati do 27. maja, veoma je posjećena, a tek nam predstoji Noć muzeja kada očekujemo veliki broj posjetilaca" dodao je Mladen Banjac.
Pogledajte foto-galeriju!
Pratite MONDO na Facebooku, Twitteru ili Instagramu!