MONDO klub knjige: "Lean startup" Erika Risa

Boris Maksimović vam donosi osvrt na djelo "Lean startup" Erika Risa

Prema Eriku Risu, startap nije ni firma bazirana oko jednog proizvoda, kako neki tumače taj termin, niti bilo koja nova firma povećena brzom rastu, već bilo koja institucija nastala s ciljem donošenja novih proizvoda i usluga u uslovima velike nesigurnosti. Naglasak je, dakle, na nečemu novom i konstantnoj nesigurnosti koja okružuje i uslovljaval opstanak i rast te institucije. To može da bude firma, ali isto tako i NVO ili čak i neka javna institucija.

Ali šta je lean i zašto svi koriste tu riječ? Prema Merriam-Websterovom rječniku engleskog jezika lean može da znači  a:  lacking or deficient in flesh ili b:  containing little or no fat (lean meat).  Moj prijatelj je u šali rekao goli startap, ali to uopšte nije loš prevod, jer filozofija lean startapa počinje upravo od onih najosnovnijih stvari, na primjer, od dijelova aplikacije koji su suštinski za razvoj programa i koji ne sadrže ništa drugo osim onog najosnovnijeg. Ris to naziva MVP, minimum viable product ili proizvod sa najmanjom funkcionalnošću, kako je prevedeno kod nas. Od tog proizvoda s najmanjom funkcionalnošću čiji je cilj da zadovolji onu populaciju koja se obično naziva ranim usvajačima (early adopters) kreću sve ostale stvari koje postepeno treba da se razvijaju nakon što tim detaljno ispita tržište i shvati šta je to što ljudi zapravo žele i da li njihov proizvod uopšte ima neku potencijalnu bazu korisnika ili je naprosto osuđen na propast.

Problem je bio i prevesti ovu knjigu, jer, kao što se vidi iz prošlog odlomka, postoji cijeli jedan jezički registar koji kod nas nije preveden i koji izaziva zbunjenost mada može završiti zbunjen i ako zna originalni termin, a ne poznaje dovoljno kontekst. Mora se zato priznati da je Danka Spasovski odradila odličan posao pri prevođenju ove knjige, jer zadatak pred njom uopšte nije bio jednostavan.

Ali da se vratimo na suštinu ove knjige koja me je i lično dosta zaintrigirala i oduševila jer sam koordinator jednog startapa. Firm Kontrol je aplikacija za praćenje proizvodnje koja privrednicima omogućava da u svakom trenutku i sa svakog mjesta znaju kakvo im je stanje u magacinu sirovih materijala, alata ili gotovih proizvoda, ali isto tako i da znaju u kojoj je tačno fazi razvoja određeni radni nalog, koliko je ostalo da se završi, kad narudžba treba da bude isporučena, koje je iskorištenje nekog radnog mjesta i još cijeli niz stvari. Ukratko, Firm Kontrol je nešto što proizvođačima treba da omogući da sve relevantne podatke uvijek imaju u džepu.

Ali nije ovako krenulo. Krenulo je od jednog dijela aplikacije za koji smo mislili da će privrednici biti najviše zainteresovani, a ispostavilo se da to nikome ne treba. Kada smo tek počeli sa radom napravili smo nešto što je ljudima omogućavalo da se direktno kroz program povežu i razmjenjuju narudžbe, ali se ispostavilo da to ljudima i nije pretjerano bitno. Ništa specijalno, ljudi prvo naprave rješenje za nešto što niko ne vidi kao problem. To je opšte mjesto kod svih startapa i srodnih firmi da je to prosto nevjerovatno. Srećom, kroz razgovore sa našim klijentima skrenuli smo s pogrešnog kursa i razvili nešto što je daleko korisnije ljudima. I tu dolazimo to poente priče zbog čega sam i prepričavao naš slučaj. Nije ključ u upornom radu. Kako Erik Ris sam kaže, nema ništa gore od upornog rada u pogrešnom smjeru. On to naziva postizanje neuspjeha. Kakva je poenta, pita on, u upornom radu koji izvršavate na vrijeme ako se krećete u pogrešnom smjeru?

U nekoj drugoj knjizi pročitali biste kako vam je bitna motivacija, kako je presudno da ljude ubijedite da ste vaš vi vizionari, a svi ostali samo oni koji će uskoro biti svjedoci vašeg uspjeha, ali ovo nije jedna od tih knjiga.

Ris piše i o tome kako da prepoznate prave signale uspjeha od onih lažnih i nudi cijeli niz alata kako se to može pratiti i mjeriti. Najviše je tu primjera naravno iz IT sektora i aplikacija koje su se manje ili više proširile. On navodi desetine primjera aplikacija koje su počele s jednom svrhom, a završile sa sasvim drugom, navodi primjere firmi čiji je broj korisnika strahovito rastao, ali je broj ljudi koji su plaćali za te aplikacije ostajao isti ili se čak smanjivao, navodi čitav sijaset primjera od Silicijumske doline do Indije o ljudima koji su zahvaljujući upornom istraživaju tržišta, upoznavanju svojih korisnika i smišljanju jednostavnih, a inovativnih rješenja došli do nečega što se često pojednostavljeno naziva uspjehom. Ali navodi i brojne druge primjere koji nisu na vrijeme shvatili važnost promjene, odlučili su da se drže kursa i na kraju morali da snose posljedice tih odluka.

Ovu knjigu bi trebalo da pročitaju ne samo oni koji u tišini rade na razvoju neke aplikacije ubijeđeni da će ljudi prosto da se otimaju o nju (SPOILER ALERT: Vjerovatno neće) već i oni koji su uspjeli da prijeđu neku kritičnu tačku i počeli da skupljaju korisnike i povjerovali da je to – to.

Knjiga "Lean startup" je na momente jako utješna, jer ti na krajnje prost način govori da problemi sa kojima se suočavaš nisu ni nepremostivi ni samo tvoji već su, naprotiv, toliko često da su postali pravilo i opšte mjesto. Na momente je u svojoj jednostavnosti poražavajuće inspirativna, kao kad shvatiš da je rješenje problema toliko jednostavno da je to nevjerovatno, ali da su ljudi čudo i da često znaju da zakomplikuju ono što ne treba zakomplikovati. Ukratko, ovo je knjiga koju bi trebalo da pročitaju svi koji vjeruju da će im samo težak rad i upornost na širenju njihove poslovne ideje donijeti sigurne i stabilne prihode jer djeluje kao vakcina protiv iluzija, ali istovremeno nudi mnogo toga što zapravo i može da pomogne na putu do plusa u nekom završnom bilansu.