Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Časne verige, dan kada su "lanci nevjernika spali sa Svetog Petra."
Časne verige, Verižnjača ili Verižica, pravoslavni je praznik u Srba koji neke porodice slave i kao krsnu slavu. Proslavljaju se 16. januara po starom Julijanskom kalendaru (29. januara po gregorijanskom kalendaru, koji koristimo).
Verige su okovi (lanci) kojima je po naređenju Iroda Agripe, judejskog cara iz 42. godine poslije Hrista, bio vezan u tamnici Sveti Apostol Petar.
Ovi okovi se čuvaju u Crkvi Svetog Petra u Rimu i za njihove karike je povezan jedan zanimljiv događaj.
Rim je 1851. godine posjetio vladika crnogorski Petar Petrović Njegoš, tokom svog proputovanja Italijom čiju blagu klimu je htio iskoristiti da ozdravi. Iste godine, u oktobru, po povratku na Cetinje, veliki pjesnik je i umro.
Po svjedočenju pisca Ljubomira Nenadovića koji je Njegoša sreo u Napulju i pridružio mu se, njih dvojica su tokom posjete čuvenoj vatikanskoj crkvi vidjeli i ''Časne verige.'' Ta posjeta izgledala je ovako:
"Gledanje znamenitosti u po Rimu vrlo ga (Njegoša) zanima. Crkvu Svetog Petra sam je premjerio koracima i kazao mi da zapišem. Ima dužine 184, a širine 140 koraka. Kad smo izvan Rima jednom u polju bili i toliko koraka premjerili i označili, nismo mogli vjerovati - tako mnogo prostora zauzima čitava njiva.
U crkvi Svetoga Petra kao osobita svetinja čuva se lanac kojim je sveti Petar u Jerusalimu u tamnici bio vezan. To je onaj lanac što je u našem narodu poznat pod imenom Časne verige...
Taj se lanac čuva kao svetinja i stoji u kovčegu svagda pod ključem. Kaluđer, kad ga pokazuje otmenim putnicima, sa velikom pažljivošću otvara škrinju, vadi lanac iz pamuka i sa osobitom pobožnošću i smirenošću prinosi ga poklonicima te ga oni klečeći, sa skrštenim rukama, cjelivaju",piše Nenadović, a onda navodi trenutak kada je nastala i čuvena junačka izreka:
"Kad je kaluđer prinio vladici ove verige, vladika ih odmah uze u svoje ruke, rasteže ih da vidi kolike su i čudeći se kako su dugačke, reče: „Ala su ga dobro vezali!” - Zatim ih vrati odmah kaluđeru, koji od čuda jedva je mogao zapitati: „Zar ih neće Vaša Svjetlost cjelivati?”
- Vladika mu, polazeći, odgovori: „Crnogorci ne ljube lance!”."
Njegoš i Nenadović zajedno su posjetili mnoge napuljske, a kasnije rimske i firentinske znamenitosti, a pisac je sve zapisao u svojoj knjizi putopisa i impresija „Pisma iz Italije”.
Nenadovićeva knjiga, koju možete naći u našim bibliotekama i knjižarama - kako je to primijetio Ivo Andrić - jeste prije svega dragocjeno i autentično svjedočanosto o ličnosti velikog pjesnika Petra Petrovića Njegoša.