Glumac i reditelj Lazar Ristovski ističe da je umjetnost i starija i jača od politike, kao i da će preživjeti svaku politiku.
"Na pitanje o odnosu politike i umetnosti, odnosno glume i filma konkretno, nemam neki odgovor, jer kad bih se osvrtao na politiku, naročito na dnevnu politiku, ne bih se ni bavio umetnošću i ne bih nikada ništa ni napravio", naglašava Ristovski.
Prema njegovoj ocjeni, to što su političari postali medijske ličnosti u posljednje vrijeme i što zauzimaju mnogo više medijskog prostora od umjetnika - to je hendikep ovog vremena.
"Nadam se da će ponovo doći vreme, ako ne do renesanse u umetnosti, a ono bar vreme u kojem će umetnici deliti taj medijski kolač i medijski prostor ravnopravno sa političarima", naglašava Ristovski.
On ocjenjuje da su filmski festivali veoma važni, a Međunarodni filmski festival dokumentarnog i kratkog igranog filma "Prvi kadar" Istočno Sarajevo, među njima zauzima značajno mjesto.
"Voleo bih da ovaj divni grad Istočno Sarajevo i ovi lepi i mladi ljudi koji u njemu žive dobiju gradsko pozorište koje i te kako zaslužuju. I 'Prvi kadar' izborio je svoje mesto na mapi međunarodnih festivala, što je veoma teško napraviti u ovom moru festivala širom sveta", navodi Ristovski.
On je zadovoljan činjenicom da je njegov film "Dnevnik mašinovođe" prošle godine otvorio 10. jubilarni "Prvi kadar".
"Prošle godine me sprečilo nevreme, ali ove godine sam tu, doduše bez filma, ali gostovao sam u Istočnom Sarajevu u čast nagrade 'Pavle Vuisić' koju sam dobio u Srbiji, a održana je i promocija knjige o meni kao i projekcija filma koja prati moje četrdesetogodišnje filmsko delo", podsjeća Ristovski.
On naglašava da ga je poklon, vunene ručno pletene bijele muške čarape sa ornamentima, koji je dobio od članica Kola srpskih sestara sa Pala, dirnuo do suza.
"One su nekako čule i saznale da se moj sledeći projekat zove 'Čarape za kralja Petra', po istoimenom romanu Milovana Vitezovića, koji je u pripremi i u kojem ću igrati kralja Petra. Projekat je podržan od RTS-a i to će biti serija od 10 epizoda, kao i igrani film, a režiraće ga moj sin Petar koji je završio filmsku režiju", otkriva Ristovski.
To je priča, kaže on, o možda najherojskijem i najčistijem periodu srpske istorije, o periodu Prvog svjetskog rata koji je satkan od jedne velike antičke žrtve, samo od jednog velikog antičkog herojstva.
Ristovski je objavio dvije knjige u izdanju "Lagune" - "Jednostavne priče" i "Ulična akademija".
"Zadovoljan sam njihovim prijemom kod publike. Napisane su i neke kritike, ali je to dosta stidljivo prošlo u javnosti, jer se verovatno nije dopalo nekim krugovima na književnoj sceni. Ja im to ne uzimam za zlo, jer bih i ja verovatno za nekoga ko je pisac osećao da je 'uljez' ukoliko bi počeo da se bavi glumom, tako da ih razumem što me kao pisca ne prihvataju sa oduševljenjem", iskren je Ristovski.
On navodi da je došao u godine kada na život gleda "mnogo mirnije, otvorenih očiju, bez velikih iznenađenja i sa mnogo ljubavi i prema životu i ljudima, više nego ikad".
"To što sam bio do sada, kao i način na koji sam posmatrao svet, polako se menja poslednjih godina. Možda su tome zaslužni iskustvo i saznanja koja sam nakupio tokom života ili posao kojim sam se bavio u tolikoj meri", navodi Ristovski.
Od uloge u svom prvom filmu "Hajka" Žike Pavlovića, Ristovski je stasao u jednog od najznačajnijih filmskih glumaca na prostorima bivše Jugoslavije, a možda i šire, koji je među brojnim nagradama dobitnik i nagrade "Pavle Vuisić" za izuzetan doprinos umjetnosti glume u domaćem filmu.
Dobitnik je i tri nagrade "Car Konstantin", te četiri gran pri Niškog festivala "Vila Naisa", a sve više je u fokusu javnosti njegov rediteljski rad.