Zadar, mediteranski grad koji pruža mnogo i u kome živi oko 80.000 stanovnika, peti je po veličini grad u Hrvatskoj i grad koji ima, kako kažu svi oni koji ga posjete, najljepši zalazak sunca na svijetu.
Djeluje kao muzej pod otvorenim nebom. Sa jedne strane nalazi se popularna zadarska riva sa najljepšim zalaskom sunca, a sa druge stara jezgra grada koja svjedoči brojnim civilizacijama i osvajačima koji su ga rušili kroz istoriju. Zadar je grad sa veoma turbulentnom istorijom koji se svaki put kada bi bio napadnut i srušen ponovo dizao iz pepela. Danas je on popularna turistička atrakcija koji nudi brojne sadržaje za sve koji odluče doći u ovaj dio Hrvatske.
Kroz Zadar novinarsku ekipu Anadolije prošetala je Vlatka Matić, turistički vodič u Zadru koja je srećna što svakodnevno može dočekivati goste koji dolaze iz cijelog svijeta.
"Zadar je danas prekrasan mediteranski grad koji pruža mnogo i u kome živi 80.000 stanovnika. Peti je po veličini grad u Hrvatskoj. Živimo isključivo od turizma, jer nemamo industrije. Ono što je ključno za reći jeste da je cijela istorija ovog grada veoma turbulentna i dinamična. Zadar je patio kroz cijelu našu istoriju. Međutim, uvijek kažem da je Zadar kao feniks koji se uvijek dizao iz pepela", kazala je Matić.
"Sljubili se banjalučki ćevapi i virska riba"
Nakon što je razaran svaki put je ponovo obnavljan. Zadar je, pojasnila je Matić, najstariji univerzitetski grad u Hrvatskoj, utemeljen 1396. godine i već tada se mogla studirati filozofija i teologija.
"Danas se zgrada Sveučilišta u Zadru nalazi na samoj rivi i ona je jedna od četiri sačuvane građevine jer sve do Drugog svjetskog rata na rivi se nalazilo 18 prekrasnih građevina koje su, nažalost, stradale, osim te četiri, u savezničkim bombardiranjima", pojasnila je Matić.
Zadar nije ostavio ravnodušnim ni Alfreda Hitčkoka, koji ga je posjetio sad već daleke 1964. godine.
Dvije najveće atrakcije u Zadru su, prema njenim riječima, moderne instalacije - Pozdrav Suncu i Morske orgulje. Pozdrav Suncu sastoji se od 300 višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, s ciljem da se, kao i s Morskim orguljama, ostvari komunikacija - tamo sa zvukom, a ovdje sa svjetlom.
"Nikola Bašić, naš poznati arhitekta koji još uvijek djeluje u našem gradu je napravio projekat za ove instalacije. Morske orgulje su napravljene i izgrađene 2005. godine na našoj zadarskoj rivi. Isto tako, tri godine kasnije izrađen je projekat i za sljedeću instalaciju koja se nalazi pored Morskih orgulja i ta instalacija se naziva Pozdrav Suncu", ispričala je Matić.
Upoznajte Laktaše: Župna crkva sv. Franje Asiškog
Mnogi turisti dolaze u grad da bi isključivo vidjeli ove dvije instalacije.
"Pozdrav Suncu je prekrasna instalacija koja se može najbolje vidjeti u večernjim satima, nakon zalaska Sunca. Tada se vide različite boje i planete sunčevog sistema. Pored te instalacije su Morske orgulje koje simboliziraju tu komunikaciju sa zvukom, a Pozdrav Suncu komunikaciju sa svjetlom", istakla je Matić.
Još jedna od važnih turističkih atrakcija Zadra je i katedrala, trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji. Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. stoljeću, sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. koja se uzdigla na mjestu starokršćanske bazilike.
"Katedrala je najveća katedrala u Dalmaciji posvećena Svetoj Stošiji ili Anastaziji. Izgrađena je u 13. stoljeću na mjestu ranije katedrale, bazilike koja se nalazila već u 5. stoljeću. Podsjeća na italijanske crkve, građevine u Toskani, Pizi. Ima zapravo i razlog zašto podsjeća. Naime, Zadar je imao trgovački ugovor u 12. stoljeću sa Pizom. Znači nije se samo trgovalo, to je bila kulturološka razmjena", naglasila je Matić.
Zlatibor: Za odmor, zabavu, velike i male!
Jedan od poznatih spomenika i simbola grada Zadra, a ujedno i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka je crkva Svetog Donata. Sagrađena je na tradicijama ranovizantijske arhitekture u ranom srednjem vijeku, najvjerojatnije početkom 9. stoljeća. Kružnog je oblika i nije se sačuvala u obliku kako je prvotno sagrađena.
Ispod temelja crkve Svetog Donata i biskupske palače proteže se pločnik glavnog trga iz rimskih vremena - Forum. Počeci mu sežu u 1. stoljeće prije Hrista. S tri strane Forum je bio opkoljen monumentalnim tremom kojega su krasile akantusove vitice, girlande i maskeroni.
"Danas još uvijek možete vidjeti ostatke Foruma koji je otkriven tek nakon Drugog svjetskog rata. Tokom Drugog svjetskog rata Zadar je porušen, oko 70 posto gradskog jezgra je bilo porušeno i grad nikada nije obnavljan kakav je bio nekad", pojasnila je Matić.
Gdje odsjesti u Sarajevu? (VIDEO)
Zadar nije ostavio ravnodušnim ni Alfreda Hitčkoka, koji ga je posjetio sad već daleke 1964. godine.
"Hičkok, poznati filmski reditelj je posjetio grad 1964. godine. On je zapravo bio na proputovanju prema Splitu jer je tamo snimao jedan film. Odsjeo je ovdje nekoliko dana sa suprugom. Tada je izjavio da Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu", podsjetila je Matić.
Izrazila je nadu da će se u julu konačno realizovati težnja svih građana Zadra, a to je da se zadarske zidine, koje su građene u 16. stoljeću, stave pod zaštitu UNESCO-a.
"Nije sačuvan cijeli pojas zidina, međutim, sačuvan je cijeli sjeverni dio i istočni. Za vrijeme Austro-ugarske vladavine u 19. stoljeću, cijeli pojas zidina u južnom i zapadnom dijelu je porušen kako bi se u grad dovelo više svjetlosti", pojasnila je Matić.
Gdje odsjesti u Banjaluci? (FOTO, VIDEO)
Turistička sezona u Zadru se produžava u posljednje vrijeme.
"Ove godine vidimo da puno grupa dolazi mnogo ranije nego što se dolazilo ranijih godina, a to je već mart, april, maj i jun. Naravno da je uvijek srce sezone juli i avgust. Hrvatska je zaista u posljednje vrijeme postala poznata destinacija i mnogi je otkrivaju", kazala je Matić.
Najviše turista dolazi iz Koreje, a u posljednje vrijeme imaju turiste i iz Indije, Kine ali i cijele Evrope i svijeta.
Statička analiza turističkog prometa u Zadru i mjestima koji mu administrativno pripadaju za januar ove godine bilježi porast od 30 posto u dolascima i 42 posto u noćenjima u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći broj noćenja u januaru, 11.355, ostvarili su domaći turisti s udjelom od 48 posto od ukupnog udjela u noćenjima, zatim slijede gosti iz Republike Koreje s udjelom od šest posto. Turisti iz Italije, Austrije i Bosne i Hercegovine ostvarili su udio od pet posto, a gosti iz Slovenije i SAD-a bilježe četiri posto od ukupnog udjela u ostvarenim noćenjima.
Prema podacima iz prošle godine, u odnosu na 2015. godinu, bilježi se porast od 12 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima.