Kineski predsednik Si Đinping zvanično je otvorio najduži most na svijetu, devet godina nakon početka izgradnje.
Uključujući sve pristupne puteve, most je dug 55 kilometara i povezuje Hong Kong sa Makaom i kopnenim glavnim gradom u Džuhaju, piše BBC.
Most je koštao oko 20 milijardi dolara, a otvaranje je kasnilo. Izgradnja je bila pod znakom pitanja zbog sigurnosnih problema – na projektu je poginulo najmanje 18 radnika, kažu zvaničnici.
Si Đinping je prisustvovao ceremoniji otvaranja mosta koja je održan u Džuhaju, zajedno sa liderima Hong Konga i Makaa u utorak.
Most će se otvoriti za redovni saobraćaj u srijedu.
Zašto je ovaj most tako poseban?
Prelaz povezuje tri ključna primorska grada u južnoj Kini – Hong Kong, Makao i Džuhaj.
Most, dizajniran da izdrži zemljotrese i tajfune, izgrađen je od 400.000 tona čelika, koliko je dovoljno za izgradnju 60 Ajfelovih kula.
Čak 30 kilometara prostire se preko mora. Da bi omogućio prolaz brodovima, napravljen je i 6,7 kilometara dug podvodni tunel, koji se nalazi između dva vještačka ostrva.
Preostali dijelovi sadrže pristupne saobraćajnice, vijadukte i tunele, koji povezuju Džuhaj i Hong Kong sa glavnim mostom.
Zašto je izgrađen?
To je dio kineskog plana za stvaranje područja Velikog zaliva, uključujući Hong Kong, Makao i devet drugih gradova u južnoj Kini.
U ovom području trenutno živi 68 miliona ljudi.
Ranije, putovanje između Džuhaja i Hong Konga je trajalo do četiri sata – novi most skraćuje vreme putovanja na 30 minuta.
Može li bilo ko da se preveze preko mosta?
Ne. Oni koji žele da pređu most moraju da dobiju posebne dozvole, dodeljene sistemom kvota. I sva vozila će platiti putarinu.
Most neće služiti za vozila javnog prevoza. Nema ni željezničke veze.
Vlasti su na početku procijenile da će svaki dan preko mosta prelaziti više od 9.200 vozila. Oni su kasnije smanjili procjene, nakon izgradnje novih transportnih mreža u regionu.
Šta ljudi misle?
Projekat je dosta kritikovan.
Postojala je i zabrinutost zbog uticaja na životnu sredinu.
Ekološke grupe kažu da je projekat mogao da izazove ozbiljnu štetu u podvodnom svijetu u toj oblasti. U ovom dijelu mora žive i rijetki kineski beli delfin.
Broj delfina zabilježen u vodama Hong Konga smanjen je sa 148 na 47 u posljednjih 10 godina, a sada ih ni nema u blizini mosta, podaci su Svjetskog fonda za prirodu (VVF) iz Hong Konga.
Ko će nadoknaditi troškove?
Most, pristupne saobraćajnice i vještačka ostrva koštali su neverovatnih 20 milijardi dolara, a samo glavni most košta 6,92 milijarde dolara.
Kineski zvaničnici kažu da će most državi donijeti 10 triliona junara, što je 1,44 triliona dolara, ali jedna advokatica u Hong Kongu sumnja u tu cifru.
„Nisam sigurna ni kako će most moći da se održi ako ga ne koriste mnogi automobili“, rekla je Tania Kan za BBC na kineskom. „Prilično sam sigurna da to nikada nećemo zaraditi“, kazala je.
Prema procjeni BBC-ja, most će zaraditi samo oko 86 miliona dolara godišnje.
U stvari, na troškove održavanja mosta već je otišla trećina ovog prihoda.
Kritičari su ga nazvali „velikim bijelim slonom“ koji ne garantuje ekonomski povratak. Drugi su rekli da je njegova glavna svrha simbolična, jer osigurava povezanost sa Hong Kongom.
Neki lokalni mediji su ga nazvali „mostom smrti“. Najmanje devet radnika na strani Hong Konga je poginulo tokom gradnje, a zvaničnici su rekli da je još devet poginulo na kopnenoj strani.
Stotine radnika takođe je povređeno tokom izgradnje.