Prva klapa filma i serije "Oluja" snimljena je danas u okolini Uba, čime je i zvanično započet projekat koji govori o jednom od najvećih srpskih stradanja u novijoj istoriji - progonu Srba iz Hrvatske.
Reditelj Miloš Radunović, koji potpisuje i scenario, okupio je ekipu izvanrednih glumaca na čelu sa Zlatanom Vidovićem i Jovom Maksićem, kako bi prvi put na filmskom platnu bila ispričana ova bolna, ali izuzetno važna tema za naš narod, saopšteno je Srni iz Službe za odnose sa javnošću ovog filma.
Snimanje je predviđeno da traje sljedeća tri i po mjeseca, a premijera u bioskopima se očekuje u decembru, dok bi serija od 12 epizoda trebalo da krene sa emitovanjem od marta naredne godine, prenosi Srna.
Radunović je rekao da je riječ o priči o najvećem egzodusu poslije Drugog svjetskog rata i ujedno najvećem zločinu koje je pretrpilo srpsko stanovništvo, a radnja je smještenu u Srpskoj Krajini i prati više sudbina koje su bazirane na istinitim svjedočanstvima ljudi koji su preživeli hrvatsku akciju "Oluja".
"Krenuli smo sa snimanjem projekta prema kom imamo ogromnu odgovornost. Ovim filmom i serijom želimo da otrgnemo od zaborava i budućim generacijama ostavimo trag sećanja na tragediju koju je donela operacija `Oluja`, čije posledice mnogi osećaju i danas", rekao je Radunović.
Govoreći o lokacijama za snimanje u opštinama Valjevo i Ub, Radunović je rekao da su ljudi koji su preživjeli "Oluju" rekli mu da ti krajevi dosta podsjećaju na Krajinu.
Najveću pažnju medija koji su obišli set izazvao je glumac Jovo Maksić, koji će se naći u ulozi Ilije.
Maksić je rekao da igra ulogu Ilije, oca porodice čije izbjeglištvo se prati jednim dijelom u filmu, te da je taj lik suština i sublimat drame tog dijela naroda i neka vrsta opšte slike svih tih ljudi koji su prošli kroz to što su prošli.
"Ovde pričamo o nekim običnim ljudima koji su tihi heroji, kojima istorija nekako ne voli da se bavi. Običan čovek je zanemaren, a istoriju su stvorili upravo obični ljudi, seljaci i ovo je priča o njima. To su ljudi koji su silom prilika zbog nekih političkih ili već drugih sfera propatili, a takve priče ćete naći i na drugoj i trećoj strani i mislim da treba da se bavimo time, da jedni drugima na taj način i oprostimo i da razumemo jedni druge", istakao je Maksić.
Glumac Ljubiša Milišić je u vrijeme "Oluje" živio u Novom Sadu gdje je svakodnevno bio svjedok kolone koja pristiže u njegov komšiluk kod "Spensa".
"Gledao sam traktore, cele porodice, tu tragediju. Video sam obične ljude koji su postradali ne svojom krivicom. Šta je bilo, kako je bilo, koja je istina, to ne znam, ja samo vidim tragičnu sudbinu ljudi iz tog kraja koji su isterani iz svojih domova", rekao je Milišić.
Osim Maksića iz Knina i Milišića iz pozorišta u Zrenjaninu, u filmu glume i Zlatan Vidović, član Narodnog pozorišta iz Republike Srpske, Davor Janjić, koji je završio Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu i koji je poznat po ulogama u "Ovo malo duše", "Čaruga", koji je dobitnik borojnih nagrada i priznanja.
Tu si i glumica Marija Piki, rođena u Trebinju, diplomirala je glumu na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, koja je poznata po ulogama u seriji kao što je"Lud, zbunjen, normalan", "Konak kod Hilmije", "Djeca", dobitnica mnogih nagrada.
U filmu glume i Maja Kolundžija, stalni član Narodnog pozorišta Republike Srpske, koja je punoljtstvo dočekala u izbjegličkoj koloni tokom vojne akcije "Oluja", Novak Bilbija, stalni član Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, gdje je prvak drame.
Tu su i Marko Baćović, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta i direktor Crnogorskog narodnog pozorišta, Jelena Čović iz Blažuja u BiH, koja inače živi i radi u Tuluzu u Francuskoj, te Ivan Vujović, koji se istakao se zapaženom ulogom u filmu "Kralj Petar" i seriji "Kalkanski krugovi".
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH išle ka Srbiji.
Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz svojih domova protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.