"Stvari su se okrenule: Beograd je dobio reprezentativni serijski proizvod upravo u trenutku kad HTV terminalno tone u idiotizam", komentar je u zagrebačkom "Jutarnjem listu" o srpskoj seriji "Senke nad Balkanom".
Dve najjače medijske kuće u ovom regionu - Radio-televizija SRbije (RTS) i Hrvatska televizija (HRT) - još su se u vreme ondašnje Jugoslavije, kada su bile Televizija Beograd i Televizija Zagreb, "tukle" oko toga ko će imati bolji i kreativniji program, pre svega dokumentarne i igrane emisije.
Televizijske igrane drame i uopšte serije bile su stvar prestiža, kao neke vrste takmičenja, zdrave konkurencije i jedva se čekalo kada će koja da izbaci" neko novo ostvarenje, u kojima je bilo briljantnih rola velikana jugoslovenskog glumišta.
U novije vreme, hrvatske televizije uzele su primat i smatrano je da su serije u njihovoj produkciji bolje i prijemčivije od srpskih, koje su "stale u devedesetim godinama" i nisu nudile ništa novo. Život i dogodovštine običnih ljudi, pretočene u raznorazne produkcijske "šećerleme", "smorile" su gledalište, a besomučno repriziranje istih nateralo i da se povuče pitanje plaćanja pretplate na program Javnog servisa Srbije.
Ali, "Senke nad Balkanom", serija o kojoj se pričalo krajem 2017. godine i to ne samo u Srbiji, promenile su stvari.
MONDO TV PRILOG: DOMAĆE SERIJE 2017.
U komentaru, odnosno recenziji serije, zagrebački "Jutarnji list" kroz pero Jurice Pavičića, odaje priznanje Draganu Bjelogrliću za ovaj poduhvat, ocenivši ga kao njegov "najveći profesionalni uspeh do sada", uz podsećanje na to šta je sve do sada radio kao producent, a tu je bilo veoma zapaženih filmova i serije poput "Lepa sela, lepo gore", "Rane", "Montevideo, Bog te video"...
Još jedna ključna ocena hrvatskog kritičara jeste da se ovom serijom, "najskupljom ikad proizvedenom u Srbiji", Beograd stavio ispred Zagreba u "večitom derbiju" - ko snima bolje serije.
"Kad su pohvale posredi, treba imati na umu i to da je Srbija bila prilično nezadovoljna vlastitom proizvodnjom serija, te da su vodeći kritičari isticali da su hrvatske serije bitno bolje. Sad su se stvari okrenule: Beograd je dobio reprezentativni serijski proizvod upravo u trenutku kad HTV terminalno tone u idiotizam", piše Jurica Pavičić.
Prema oceni "Jutarnjeg lista", odnosno Pavičića, "gangsterskom pričom u nostalgičnom sjaju prve Jugoslavije", Bjerloglić je uspeo da dovede Srbiju do grozničavog iščekivanja vrhunca serije.
"I pre i posle 1990. godine medijske industrije jugoslovenskih zemalja proizvele su mnoge TV serije. Neke su od njih bile popularne, pa i obljubljene. Mnoge od njih bile su medijska tema i žarište velike pažnje. Ali, utisak je da nikad, ni pre, ni posle 1990. godine, jedna televizijska serija nije bila u toj meri postala središnji društveni i medijski događaj kao što su to u Srbiji 'Senke nad Balkanom'", piše u komentaru/kritici i nastavlja:
"Ova kostimirana istorijsko-kriminalistička serija autora i producenta Dragana Bjelogrlića u Srbiji se tokom jeseni i zime pretvorila doslovce u temu broj jedan. Beograd i drugi gradovi bili su bombardovani plakatima serije. Novine su deset nedelja, iz dana u dan, objavljivale priloge i intervjue, uključujući i istorijske feljtone o osobama koje se u seriji pojavljuju. Političke grupe, stranke i komentatori o seriji su objavljivali saopštenja i političke tekstove. Mediji - a najpre brojni i utjecajni srpski tabloidi - takmičili su se u tome ko će pogoditi sadržaj naredne epizode, ili čak pogoditi ubicu. Dobar deo Srbije živio je u groznici 'Senki nad Balkanom' punih deset nedelja, sve do posljednje epizode emitirane krajem prošle nedelje. Najskuplja televizijska serija ikad proizvedena u Srbiji, serija koju su neki nazivali balkanskim 'Babylon Berlinom' ili srpskim 'Peaky Blindersom', barem je u jednom postigla očekivano: bila je primećena i gledana".
Autor komentara ističe da je Bjelorglić od Beograda dvadesetih godina "stvorio svojevrsni surogatni identitet za Srbiju danas". Taj Beograd je prava metropola, grad vojne i finansijske moći, banaka, ministara i generala, kocke, opijuma i (ponajviše) alkohola, ali i grad terorista i političkih urotnika. Nasuprot toj slici, Bjelogrlićeva serija prikazuje i drugi, periferni Beograd kao svojevrsni prigradski Deadwood u kojem vladaju makroi, šverceri i ulični kodeks.
U kritici "Jutarnjeg lista" zapažene su i dve stvari oko kojih se vodila velika polemika - kako su prikazani Rusi u seriji, ali i Ante Pavelić u ono vreme advokat, a kasnije jedan od najvećih zločinaca na ovom prostoru svih vremena. U Srbiji se vodila i velika rasprava oko toga što Hrvatska televizija nije otkupila seriju, a i Bjelorglić je u više navrata naglasio da je to upravo zbog toga što su se dvoumili oko Pavelića.
"Kako je Hrvatska jedina ex-Yu zemlja u kojoj 'Senke nad Balkanom' nisu kupljene, u srpskim žućim novinama pojavila se špekulacija da Hrvati bojkotuju seriju zbog prikaza Pavelića u njoj. Meni se liično to ne čini kao razlog. Budućeg nacističkog vođu serija prikazuje pre kao smešnog naduvenka nego kao stvarno dijaboličnu figuru, pa se ne mogu oteti utisku da bi ozbiljniji hrvatski mediji rastrgli onog ko bi u hrvatskoj seriji na taj način 'humanizovao' ustaškog poglavnika. 'Senke nad Balkanom' u Srbiji su naišle na prigovore sa nekoliko različitih strana. Filoruske organizacije Bjelogrlića su kritikovale zbog prikazivanja vrangelovaca kao mafijaša. Deo desnih vidovdanskih sajtova obrušio se na seriju zbog 'simpatičnog' Pavelića. S druge strane, niz analitičara sa levog kulturnog ruba načelno je iritiran Bjelogrlićevom verzijom 'heritage cinema'. Nisu sasvim u krivu kad pišu da Bjelogrlić Srbiji nudi 'njihov Downton Abbey', namirisanu i nacifranu fantaziju o tome kako su jednom bili važni, mondeni, glamurozni i šik dok sve to nisu pokvarili druga Jugoslavija i komunizam. Ipak, takvi prigovori ostali su na margini: glavnina medija i kritike dočekala je seriju s entuzijazmom kao najvažniji domaći TV proizvod u ovom veku", ocena je Jurice Pavičića u "Jutarnjem listu".
Jedan od zaključaka jeste da je Bjelgrlić napravio dobar posao i da bi i hrvatsku publiku mogao da privuče ovaj projekat, ako ne zbog tematike, onda zbog gangsterskog, krimi-zapleta.
"Fanovima TV serija koji su navikli na ambiciozniju robu poput 'Leftoversa' ili 'True Detective', 'Senke nad Balkanom' biće možda za nijansu pretrivijalne. Serija se guši u 'svemu što ljudi vole', od ubistava i akcije, preko bogatih enterijera i raskoši, pa do obilja golotinje i erotike koja kod puritanski nastrojenih hrvatskih medijskih regulatora ne bi ni u paklu prošla u prajmatajmu. Režirana je barokno-pulpovski, sa puno slow motiona i muzičkog 'pumpanja', pa neki delovi liče na špageti vesterne ili Volter Hila (Walter Hill). Ukratko, nije to za svačiji ukus. Ali, Bjelogrliću i njegovoj čudnoj družini pisaca treba međutim priznati da nisu napravili loš posao. Serija je dramaturški spretna, 'cliffhangeri' se otvaraju spretno, whodunnit i gangsterska saga dobro su izbalansirani. Seriju režijski potpisuje hrpa reditelja raznih generacija iz triju zemalja (među poznatijima Miroslav Lekić, Danilo Bećković i Igor Izy Ivanov), ali nemate utisak da ih nije radila ista ruka. 'Senke nad Balkanom' su dopadljiva TV zabava koja bi mogla naći gledaoce i u Hrvatskoj. Hrvatsku publiku - doduše - ni Rusi, ni ambijent međuratne kraljevine, ni pravoslavno-mistični sloj priče ne zanimaju ni približno koliko srpsku. Ipak, gangsterski i krimi-zaplet dovoljno su atraktivni da se gledalac zalepi za njih".